1950-e
1950e ili pedesete su bile desetljeće koje započelo 1. siječnja 1950. a završilo 31. prosinca 1959. U istom, svijet se uglavnom oporavio od Drugog svjetskog rata, dok se istodobno polako razvio novi, Hladni rat između SAD-a i SSSR-a, koji je vrhunac doživio 1960-ih.
| Milenijum: | 2. milenijum |
| Vjekovi: | 19. vijek – 20. vijek – 21. vijek |
| Decenije: | 1920-e 1930-e 1940-e – 1950-e – 1960-e 1970-e 1980-e |
| Godine: | 1950 1951 1952 1953 1954 1955 1956 1957 1958 1959 |
| Kategorije: | Rođenja – Smrti – Arhitektura Nastanci – Prestanci |
Sukobi između dva društvena uređenja - američkog kapitalizma i sovjetskog komunizma - dominirali su desetljećem, uglavnom na sjevernoj hemisferi. Najizraženiji je bio Korejski rat, kao i početak svemirske utrke sovjetskim lansiranjem Sputnjika 1 1957. Masovno se testiralo nuklearno oružje, dok se u SAD-u razvila konzervativna klima i "strah od crvenih", tj. antikomunističkim stavom koji se nametao u javnosti. Dekolonizacija je poprimila zamah diljem Afrike i Azije, te se nastavila i u sljedećem desetljeću. S druge strane, bilo je i aneksija, među kojima se osobito ističe kineska aneksija Tibeta.
Ratovi i sukobi
urediHladni rat je bio svjetsko takmičenje između dvaju supersila, SAD-a i SSSR-a.
- Korejski rat (1950.-1953.) - Nakon Drugog svjetskog rata, Koreja je podijeljena između Sjeverne (pod sovjetskim utjecajem) i Južne (pod američkim utjecajem). Sjevernokorejski vođa Kim Il-sung je smatrao da je Južna Koreja sastavni dio Sjeverne Koreje, te je krenuo osvojiti ju. Nakon što je pao Seul, ubrzo su u pomoć Južnoj Koreji priskočili SAD i alijansa Ujedinjenih naroda, dok je Sjevernoj pomagala NR Kina i SSSR. Američki general Douglas MacArthur uspio je u vojnoj operaciji vratiti cijelu Južnu Koreju i osvojiti Pyongyang, ali se rat odužio u nedogled. Završen je primirjem 1953. a procjenjuje se da je preko dva milijuna ljudi poginulo u njemu.[1]
- Vijetnamski rat (1959.-1975.) - započinje drugi krvavi rat između komunističkog Sjevernog Vijetnama, također uz potporu NR Kine i SSSR-a, te kapitalističkog Južnog Vijetnama, uz potporu SAD-a, Australije i drugih.
- Suecka kriza (1956) - nakon što je Egipat nacionalizirao sueski kanal, UK, Francuska i Izrael su izvršili invaziju tog područja.[2]
Alžirski rat za nezavisnost (1954.-1962.) - važan za dekolonizaciju, na kraju doveo do tražene nezavisnosti Alžira od Francuske.
Unutarnji sukobi
uredi- Kubanska revolucija (1953.-1959.) - Fidel Castro, Che Guevara i drugi svrgavaju Fulgenacija Batista te na Kubi uspostavljaju prvu komunističku vladu na zapadnoj hemisferi.
- Mau-Mau ustanak - borba domorodaca protiv britanskih kolonista u Keniji.
- Etnički nemiri između Hutu i Tutsi naroda u Ruandi 1959.
Dekolonizacija
urediRazne dekolonizacije diljem Afrike i Azije. Alžir, Kambodža, Laos i Vijetnam su stekli nezavisnost od Francuske, Malazija od Britanije, Kongo od Belgije. 1951., Libija je postala prva afrička država koja je stekla nezavisnost u 1950-ima.
Ostali događaji
uredi- Vojska NR Kine ulazi u Tibet, kojeg pripaja 1951.[3] Nakon Staljinove smrti 1953., Mao Tse-tung sve više odbija sovjetski utjecaj i uspostavlja vlastiti kineski komunistički model. Tse-tungov ekonomski i socijalni plan na snazi od 1958. do 1961., čiji je cilj bio iskoristiti kinesku ogromnu populaciju kako bi se zemlja brzo preobrazila iz poljoprivredne ekonomije u modernu industrijaliziranu, Veliki skok naprijed, doveo do velike gladi od koje je umrlo između 20 i 36 milijuna ljudi.[4]
- 1951. započinje masovno testiranje nuklearnog oružja od strane SAD-a, Britanije i SSSR-a. SAD je najviše testirao u državi Nevada. Prema nekim procjenama, ostaci nuklearnog otpada uzrokovani takvim testiranjem doveli su do 17.000 smrti Amerikanaca od raka u drugoj polovici 20. stoljeća.[5]
- 1953. James Watson i Francis Crick zaključuju da DNA postoji u obliku dvostrukog heliksa. Istraživanje su temeljili zahvaljujući naporima švicarskog biologa Friedricha Mieschera koji je 1860-ih izolirao i identificirao nukleinsku kiselinu.[6]
- Novosadski dogovor sklopljen je 10. prosinca 1954. između uglavnom hrvatskih i srpskih te dijelom bosanskohercegovačkih i crnogorskih jezikoslovaca radi uređenja i standardizacije zajedničkog srpskohrvatskog jezika.
- 1956. počinje izgradnja Brazilije, koja će postati novi glavni grad Brazila.
- Marshallov plan pomaže u obnovi ratom razorene Europe. Antisovjetske pobune u Istočnoj Njemačkoj, Poljskoj 1953. i Mađarskoj 1956.
- 15. svibnja 1956. u Tomislavovom domu na Sljemenu proradio je prvi televizijski odašiljač u tadašnjoj Jugoslaviji, TV Zagreb, ali i u ovom dijelu Europe.
- U Rimu stvorena Europska ekonomska zajednica (EEZ) 1957., preteća EU.
- SSSR lansira prvi satelit u zemljinu putanju, Sputnjik 1, čime započinje svemirska utrka sa SAD-om.
- Aljaska i Havaji postaju i službeno nove države SAD-a 1959.
Katastrofe
uredi- Poplava oko Sjevernog mora 1953. pogađa Nizozemsku i Britaniju.
- 9. rujna 1954. potres u Alžiru ubija 1.500 ljudi.
- 11. listopada 1954., uragan Hazel pogađa Haiti i ubija tisuću ljudi.
- 27. lipnja 1957. uragan Audrey pogađa Louisianu, SAD, i ubija 400 ljudi.
Izvori
uredi- ↑ BBC News (26. svibnja 2010). „Brief history of the Korean War”. bbc.co.uk. Pristupljeno 11. svibnja 2013.
- ↑ BBC News (19. srpnja 2006). „Timeline - The Suez Crisis”. bbc.co.uk. Pristupljeno 11. svibnja 2013.
- ↑ BBC News (24. listopada 2012). „Tibet Profile”. bbc.co.uk. Pristupljeno 11. svibnja 2013.
- ↑ Paul Mason. „Yang Jisheng: The man who discovered 36 million dead”. BBC News. Pristupljeno 6. veljače 2013.
- ↑ BBC News (1. ožujka 2002). „US counts nuclear test toll”. bbc.co.uk. Pristupljeno 11. svibnja 2013.
- ↑ Leslie A. Pray (2008). „Discovery of DNA Structure and Function: Watson and Crick”. Nature. Pristupljeno 11. svibnja 2013.