Wikipedija

Trebinje

Trebinje je grad i opština u Istočnoj Hercegovini, u Bosni i Hercegovini. Administrativno pripada Republici Srpskoj. Nalazi se na tromeđi BiH, Hrvatske i Crne Gore. Od Dubrovnika je udaljeno 27 km, od Herceg Novog 45 km. Susjedne opštine su mu Ravno, Ljubinje i Bileća.

Trebinje
Pogled na Trebinje
Pogled na Trebinje
Pogled na Trebinje
Koordinate: 42°42′N 18°20′E / 42.700°N 18.333°E / 42.700; 18.333
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska
Površina
 - Ukupna 904 km²
Visina 275
Stanovništvo (2013.)
 - Urbano područje 22.987
 - Urbana gustoća 35,5 stan./km²
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 89101
Pozivni broj 059
Službene stranice
[www.trebinje.rs.ba]
Karta
Trebinje na mapi Bosne i Hercegovine
Trebinje
Trebinje

Geografija

uredi

Grad Trebinje se nalazi na krajnjem jugu Republike Srpske, u Hercegovini. Smješteno je na Popovom polju, ispod planine Leotar, na nadmorskoj visini 273 m. Jednim dijelom kroz Trebinje protiče rijeka ponornica Trebišnjica, čija je ukupna dužina 96,5 km.

Klima

uredi

Klima u Trebinju je mediteranska (sredozemna) sa kratkim blagim zimama i dugim žarkim ljetima. Jeseni su toplije od proljeća, a snijeg je veoma rijetka pojava. Trebinje je danas najtopliji grad u Republici Srpskoj, odnosno Bosni i Hercegovini (uz Mostar i Neum). Prosječna godišnja temperatura vazduha u gradu je 14,8 °C (1981—2010), prosječna januarska temperatura je 5.9 °C, a dok je julska 25,0 °C. Ljeti se temperature često penju iznad 40 °C, a zimi se se ponekad spuste i ispod 0 °C. Najviša zabilježena temperatura iznosila je 42,5 °C, 22. jula 2007. A najniža zabilježena temperatura iznosila je -10.5 °C, 9. januara 1985. Godišnje padne prosječno 1532 mm padavina. Dana 21. 7. 2015. tačno u ponoć, u Trebinju je izmjerena temperatura od 33,3 °C, a prema podacima RHMZ RS to je najviša ponoćna temperatura ikada zabilježena na prostoru BiH. Grad ima oko 260 sunčanih dana u godini. Trebinje spada u najsunčanije gradove na Balkanu. Snijeg u Trebinju je prava rijetkost, a i kada padne zadrži se po nekoliko časova. Karakteristični vjetrovi u Trebinju su Bura i Jugo. Bura duva sa sjeveroistoka, donosi prohladno i vedro vrijeme. Dok Jugo duva iz pravca jugoistoka, donosi toplo i kišovito vrijeme. Jugo duva obično u zimskom periodu. Klima je pogodna za uzgoj velikog broja palmi i južnog voća (smokva, nar, mandarina, limun, narandža, grejpfrut, maslina, vinova loza).


Klimatološki medijani za Требиња (1981-2010)
Mjesec jan-sij feb-velj mar-ožu apr-tra maj-svi jun-lip jul-srp aug-kol sep-ruj okt-lis nov-stu dec-pro godina
Apsolutni maksimum (°C) 20,6 21,9 25,3 28,5 33,5 39,0 41,1 42,5 36,5 31,5 26,3 20,9 38,4
Srednji maksimum (°C) 10,5 11,3 14,3 18,2 23,6 28,0 31,2 31,4 25,9 21,2 15,4 11,3 20,2
Srednja dnevna (°C) 5,9 6,4 9,3 12,8 17,8 22,1 25,0 25,1 19,7 15,5 10,6 7,0 14,8
Srednji minimum (°C) 1,9 2,2 5,0 8,1 12,4 16,5 19,4 19,4 14,3 10,7 6,5 3,1 10,0
Apsolutni minimum (°C) −10,5 −8,4 −7,0 −2,7 4,5 6,4 9,0 10,0 7,0 1,8 −4,8 −7,4 −10,5
Precipitacija (mm) 153 139 153 92 76 62 47 76 149 169 217 199 1532
Broj sunčanih sati 130 133 176 194 249 289 336 312 236 184 133 112 2484
Izvor: World Meteorological Organization[1]


Stanovništvo

uredi

Po posljednjem popisu stanovništva iz 1991 godine, općina Trebinje imala je 30.996 stanovnika, raspoređenih u 178 naselja.

Naseljena mjesta su: Abazovina, Aleksina Međa, Aljetići, Aranđelovo, Arbanaška, Arslanagića Most, Baljivac, Banjevci, Baonine, Begović Kula, Belenići, Bihovi, Bihovo, Bijelač, Bijograd, Bioci, Bobovišta, Bodiroge, Bogdanića Do, Bogojević Selo, Borlovići, Brani Do, Bregovi, Breštani, Brova, Budoši, Bugovina, Centar, Cerovac, Cicina, Cicrina, Crnač, Čavaš, Čopice, Čvaljina, Čvarići, Desin Selo, Diklići, Djedići, Do, Dobromani, Dodanovići, Dolovi, Domaševo, Donja Hrupjela, Donja Kočela, Donje Čičevo, Donje Grančarevo, Donje Police, Donje Vrbno, Donji Orovac, Dračevo, Dražin Do, Drijenjani, Dubljani, Dubočani, Duži, Dvrsnica, Glavinići, Glavska, Gojšina, Gola Glavica, Golubinac, Gomiljani, Gorica, Gornja Hrupjela, Gornja Kočela, Gornje Čičevo, Gornje Grančarevo, Gornje Vrbno, Gornji Orovac, Gornje Police, Gorogaše, Grab, Grbeši, Grbići, Grebci, Grkavci, Grmljani, Gučina, Hrupjela, Hum, Ivanica, Jankovići, Janjač, Jasen, Jasenica Lug, Jazina, Jušići, Kalađurđevići, Kijev Do, Klikovići, Klobuk, Kočela, Kokići, Konjsko, Korlati, Kotezi, Kovačina, Kraj, Krajkovići, Kremeni Do, Krnjevići, Kučići, Kunja Glavica, Kutina, Lapja, Lastva, Lokvice, Lomači, Lomići, Ložiona, Luč, Lug, Lušnica, Ljekova, Ljubomir, Ljubovo, Mareva Ljut, Marić Međine, Mesari, Mionići, Mokri Dolovi, Morče, Mosko, Mostaći, Mrkonjići, Mrnjići, Narančići, Necvijeće, Nenovići, Nevada, Nikontovići, Obodina, Ograde, Orah, Orahov Do, Orašje, Orašje Popovo, Orašje Površ, Orašje Zupci, Orovac, Otok, Parež, Parojska Njiva, Petrovići, Petrovo polje (Petrovo Polje), Pijavice, Podgljivlje, Podosoje, Podštirovnik, Podstrašivica, Podvori, Police, Poljice Čičevo, Poljice Popovo, Popovo polje, Potklisje, Plana Dola, Prhinje, Pridvorci, Prljača, Prosjek, Pudarica, Rapti Bobani, Rapti Zupci, Rasovac, Rastoci, Ravno, Rupni Do, Sedlari, Sitnica, Skočigrm, Slavogostići, Slivnica, Slivnica Bobani, Slivnica Površ, Sparožići, Staro Slano, Strujići, Sutorina, Šarani, Šćenica Bobani, Šćenica Ljubomir, Taleža, Tini, Todorići, Trebijovi, Trebimlja, Trebinje, Tribijovi, Trnčina, Tuli, Tulje, Turani, Turica, Turmenti, Tvrdoš, Ubla, Ugarci, Ukšići, Uskoplje, Ušće, Uvjeća, Varina Gruda, Veličani, Velja Gora, Velja Međa, Vinogradi, Vjetri, Vladušići, Vlaka, Vlasače, Vlaška, Volujac, Vrpolje Ljubomir, Vrpolje Zagora, Vučija, Vukovići, Začula, Zagora, Zagora (Donje Selo), Zagradinje, Zaplanik, Zasad, Zasad polje, Zavala, Zazubak, Zgonjevo, Zubačka Ubla, Zubci, Zupci, Žakovo, Ždrijelovići, Željevo, Žulja i Župa.

 
 
Grad Trebinje

Uprava

uredi
 
Grb Trebinja

Odlukom Skupštine opštine Trebinje o osnivanju pojedinih mjesnih zajednica, njihovom nazivu i sjedištu, naseljima i naseljenim mjestima koje obuhvataju, 09-013-52/2000 od 27.06.2002. (Službeni glasnik Opštine Trebinje broj: 03/02 od 27.06.2002.), osnovano je 18 mjesnih zajednica. One su:

  • Mjesna zajednica "Centar" sa sjedištem u Centru obuhvata naselje Centar koje ide lijevom stranom ulice Vojvođanske do Luča, sječe ul.Vožda Karađorđa, desnom stranom ulice Carine do Poligona, Pogigonom do Centra za osmatranje, ispod novog naselja Sunčani brijeg do Bunkera(Bilećke kapije), sječe ulicu Vuka Mićunovića, spušta se na desnu obalu rijeke Trebišnjice, sječe ulicu Majora Tepića, ide iza kompleksa "Južni logor" do "Luča" i ulice Vojvođanske.
  • Mjesna zajednica "Hrupjela" sa sjedištem u Hrupjelima obuhvata naselje Hrupjela od Bilećke kapije (Banj vir) uzvodno koritom rijeke Trebišnjice do Maltezova kola, pravo na ulicu Vojvode Vlatka Vukovića, lijekom stranom ove ulice do prvih kuća Podgljivlja, zatim brdom Leotar do iznad Kule Hrupjela, obuhvatajući stambeno naselje iznad kule, ispod brda Kočun pored kuće Kovača, pa 50 m desno od kuće Bendera ispod kule kroz borovu šumu na ulicu Nićifora Dučića između kuća Kurtovića i Đikova , desnom stranom ul. Vožda Karađorđa do Dubrovačke kapije, ulicom Carine preko Poligona iznad zidina Sjevernog logora i Bilećke kapije (Bunker).
  • Mjesna zajednica "Gorica" sa sjedištem u Gorici obuhvata naselje Gorica od raskršća kuće Aleksića desnom stranom ulice Vojvode Vlatka Vukovića, dalje desnom stranom ulice Bilećki put do prvih kuća Podgljivlja,obuhvatajući Podgljivlje, Prljaču, ide iznad naselja Gorica, spušta se do naselja Banjevci obuhvatajući i ovo naselje, naselje Most i Necvijeće, spušta se na jezero HET-a do Brane "Gorica" obuhvatajući kuće Gudelja, Pokrajčiće i Kruševu Gustrijenu, pa do brane "Gorica" nizvodno rijekom Trebišnjicom do iza Doma penzionera.
  • Mjesna zajednica "Donje Police" sa sjedištem u Policama obuhvata dio naselja Police od semafora na Ložioni lijevom stranom ulice Dušanove, ulicom Srpskom od pošte do Kamenog mosta, spušta se na lijevu obalu rijeke Trebišnjice do željezničkog mosta, zatim pravo do kuće Milorada Krivokapića i dalje borovom šumom iznad Bunkera, kuće Jokanovića iznad ulice Miloša Šarabe koji sječe između kuća Jadranka Deretića i Ratkovića (Uroša i Neđa) pravo na kuću Slavka Redža i preko mosta ulicom Jovana Raškovića i ulicom Republike Srpske do semafore na Ložioni.
 
Grad Trebinje
  • Mjesna zajednica "Gornje Police" sa sjedištem u Policama obuhvata dio naselja Police od "Ljekobilja" ulicom Jovana Raškovića, preko mosta ulicom Hercegovačkom do kuće Slavka Redža , zatim pravo između kuće Jadranka Deretića i kuće Ratkovića izlazi na ulicu Miloša Šarabe koju sječe, ide iznad puta kroz borovu šumu iznad kuće Mladena Jokanovića, te iznad bunkera i kuće Krivokapića ispod borove šume i spaja se sa putem koji vodi na Rapti, kojim nastavlja iznad "Brankovića kule" i dalje putem prema Raptima do iznad posljednjih kuća u Gučini, putem stare željezničke pruge do iza "Popova polja" u izgradnji, i ulicom Republike Srpske do "Ljekobilja".
  • Mjesna zajednica "Tini" sa sjedištem u Tini obuhvata prostor od semafora na Ložioni, lijevom stranom ulice Trebinjskih brigada do "Autorada" , nastavlja putem Trebinje-Dubrovnik do Geljeva mosta, siječe put i ide lijevo ispod borove šume uključujuići novo naselje oko Bojanića kuće, i spušta se do raskrsnice Samardžića kuće, ide iza "Novoteksa", "Pekare", desnom stranom ulice Republike Srpske do semafora na Ložioni.
  • Mjesna zajednica "Ložiona" sa sjedištem u Ložioni obuhvata prostor od Kamenog mosta ulicom Obale Luke Vukalovića do mostića za naselje Otok obuhvatajući i ovo naselje, rukavcem rijeke Trebišnjice do raskrsnice za sušaru Argrokopa i kroz polje izbija na raskrsnicu do kanala pumpnog postrojenja i ide kanalom do mostića na rukavcu Trebšnjice kod pumpnog postrojenja i dalje rukavcem Trebišnjice do Geljeva mosta na put Trebinje-Dubrovnik, ide ovim putem do uluce Trebinjskih brigada i dalje ovom ulicom do kraja, ulicom Dušanovom do Nove pošte, ulicom Srpskom do Nove pošte do Kamenog mosta.
  • Mjesna zajednica "Zasad" sa sjedištem u Zasadu obuhvat naselja i naseljena mjesta: Zasad, Mostaći, Dražin Do, Tvrdoš, Bjelač, Gomiljani i Trebinjska brda(Parojska njiva i Zagora).
  • Mjesna zajednica "Pridvorci" sa sjedištem u Pridvorcima obuhvata naselja i naseljena mjesta Aleksinu Među, Todorići, Pridvorci, i dio naselja Rupe, kroz polje izbija na raskrsnicu do kanala pumpnog postrojenja , kanalom do rukavca Trebišnjice, ide rukavcem do Geljeva Mosta i dalje obuhvatajući kuće Marića , Bračkovića i Milišića i izbija na put za Pridvorce.
  • Mjesna zajednica "Petrovo polje" sa sjedištem u Rasovcu obuhvata naseljena mjesta Varina Gruda, Čičevo, Rasovac, Uvjeća, Velja Gora, Zgonjevo,Premišlja, Kremeni Do, Poljice, Luka, Lapja, Petrovo , Volujac i Biograd.
  • Mjesna zajednia "Zubci" sa sjedištem u Grabu obuhvata naseljena mjesta Tuli, Turmenti, Orašje, Kraj, Potkraj, Ograde, Bogojević Selo, Podštirovnik, Konjsko, Željevo, Ubla, Grab, Jablan Do, Koženj Do, Rupe, Kunja Glavica, Zapresjeka.
  • Mjesna zajednica "Lastva" sa sjedištem u Lastvi obuhvata naseljena mjesta. Lastva, Donje i Gornje Grančarevo, Skočigrm, Orahovac, Jazina, Župa, Ušće, Klobuk, Aranđelovo i Vučja.
 
Stari grad.
  • Mjesna zajednica "Ljubomir" sa sjedištem u Barama obuhvata naseljena mjesta. Čvarići, Ukšići, Podvori, Vrpolje, Brova, Domaševo, Ugarci-Podosoje, Ždrijelovići, Pijavice, Vlaška, Šćenica, Morče, Borilovići, Borkovića Bare, Međugrađe i Cibrijan.
  • Mjesna zajednica "Mosko" sa sjedištem u Mosku obuhvata naseljena mjesta Brani Do, Dubočani, Donje i Gornje Vrbno, Jasen i Budoši.
  • Mjesna zajednica "Podbrđe" sa sjedištem u Dobromanima obuhvata naseljena mjesta Žakovo, Dobromani, Grbići, Mesari, Kovačina, Žulja, Lug, Staro Slano, Lokvice, Kočela, Marić Međine i Desino Selo.
  • Mjesna zajednica "Veličani" sa sjedištem u Veličanima obuhvata naseljena mjesta: Orašje, Kotezi, Prhinje, Do, Dodanovići, Strujići, Galičići, Veličani, Dračevo, Drijenjani i Dubljani.
  • Mjesna zajednica "Poljice Popovo" sa sjedištem u Poljicu Popovu obuhvata naseljena mjesta Mrkonjići, Tulje, Diklići, Poljice Popovo, Rapti, Sedlari.
  • Mjesna zajednica "Šuma i Površ" sa sjedištem u Humu obuhvata naseljena mjesta: Duži-Ljubovo, Orašje, Ljekova, Mrnjići, Slivnica, Baonine, Gola Glavica, Klikovići, Manastir Duži, Taleža,Mionići, Jušići, Petrovići, Cicine, Hum, Đedići, Kučići, Krnjevići, Krajkovići, Jasenica Lug, Arbanaška i Gojšina.

Istorija

uredi

Najnovija arheološka istraživanja obavljena tokom 1997. i 1998. godine, potvrdila su činjenicu o kontinuiranom životu ljudi na ovim prostorima od paleolita do danas. Prapovijesnih objekata (tumulus i gradine) je na hiljade i do sada je ispitano samo oko 1%.

Na području Trebinja su živjeli ilirsko pleme Plereji koji su zauzimali teritoriju između Boke Kotorske i Popovog polja. O njihovom prisustvu svjedoče brojne gradine i tumulusi (Kotezi, Drijenjani, Hutovo, Poljice, Ravno, Zavala i dr.). Izdvajaju se tumulusi u selu Mesari, 17 km sjeverozapadno od Trebinja, i gradina Varina gruda, južno od Trebinja, u Dživarskom polju, na udaljenosti od oko 4 km, ispod brda Huma.[2][3] Granica prema plemenu Daorsa, koji su živjeli u Stocu i okolini bila je kod Petrovog krsta na prijevoju Rožac u Gornjem Krtinju blizu Ljubomira, a u rimskom periodu granica njihove kolonije Epidaurum i municipija Dilluntum. Kroz Dživarsko polje je prolazio dio trase rimske komunikacije Vid kod Metkovića (Narona) - Stolac (Dilluntum) - Cavtat (Epidaurum). U Trebinju je bila locirana putna stanica Asamum.

U blizini Bileće je pronadena ilirska grobnica s vrlo neobičnim načinom sahranjivanja - Kacanjska grobnica s vrlo vrijednim predmetima od kojih su neki uvezeni iz Grčke. To govori o tome da prastanovnici Kacnja nisu bili egzotični pustinjaci, već ljudi s intezivnim komunikacijama na širokom prostoru.

 
Ulice Trebinja početkom 20. vijeka.

Jedna od najstarijih teritorijalno-političkih jedinica formiranih po dolasku Slavena na Balkan bila je Travunija, koja se prostirala: na jugu do Dubrovnika, na sjeverozapadu preko Veličana do Gacka i Pive, i na jugoistoku do Risna. U ovom području nalazilo 9 župa sa pet gradova medju kojima i Trebinje. Ne zna se sa sigurnošću kakav je bio karakter ovih gradova, ali se zna da su to bili vojni centri, a prije svega utvrđena mjesta. U sklopu ove političke jedinice župa Trebinje se najprije nalazila pod upravom travunijskog župana (do pod kraj X vijeka) pa u sastavu dukljanske države (do pod kraj XII vijeka), zatim u sklopu nemanjićke Srbije (do 1377.), a potom pod vlašću bosanske države (do pada pod vlast Osmanlija 1465. godine).

Za vrijeme rata u Hrvatskoj, Trebinje je imalo važnu ulogu kao jedna od baza iz koje su jedinice JNA započele pohod na Dubrovnik. Izbijanjem rata u Bosni i Hercegovini, Trebinje se našlo na udaru hrvatske vojske koja ga je počela napadati u ljeto 1992. pa se dio teritorije našao pod kontrolom hrvatske vojske. Daytonskim mirovnim sporazumom taj je teritorij postao dio novostvorene Opštine Ravno u okviru Federacije BiH.

Privreda

uredi

Trebinje je do 1992 bio vrlo razvijen grad, čiji su nosioci bili metalna indrustrija (Industrija alata Trebinje), konfekcijska proizvodnja (Novoteks), lokalne prehrambene firme, kao i hidroelektrane na Trebišnjici. Za vrijeme rata i poslije njega, dolazi do izolacije ovoga kraja i naglog pada zaposlenosti. Iz grada se seli ili biva protjeran jedan dio nosioca ekonomije. Poslije rata, Trebinje se također nalazilo pod ekonomskim sankcijama zbog podrške ratnim zločincima. Privreda Trebinja se mjenja od završetka rata 1995. Mnogi nosioci privrede se zatvaraju i smanjuje se broj radnika. Zato počinje da se razvija mala privreda i zanatstvo. Danas u Trebinju ima veliki broj malih trgovina, frizerskih salona, butika i kafića. Ipak zadnjih godina se grad razvija i obnavljaju se stari kapaciteti. U Trebinju je sjedište Elektroprivrede Republike Srpske. U gradu je počeo sa radom Swisslion Takovo, gdje se planira proizvodnja od oko 30.000 tona proizvoda, koji će biti plasirani u Evropu i svijet, čime će ova fabrika biti uvrštena u vodeće evropske proizvođače. Sto se tiče poljoprivrede treba napomenuti vinogradstvo , u gradu egzistira veći broj vinarija koje proizvode nadaleko poznata autohtona vina " vranac" i "žilavka ,

Slavni ljudi

uredi
 
Slika iz Trebinja 1966.
 
Nebojša Glogovac
 
Mustafa Busuladžić
 
Vladimir Radmanović

Spomenici i znamenitosti

uredi

Opširnije:Nacionalni spomenici u Trebinju

Obrazovanje

uredi

U Trebinju postoje 3 osnovne škole.Takođe u gradu postoji gimnazija, centar srednjih škola I tehnička škola.

Kultura

uredi

Sport

uredi

Sport je u Trebinju veoma dobro razvijen.U gradu postoje klubovi za sve popularne ekipne sportove.Najznačajniji su; FK Leotar i KK Leotar. Učesnici Olimpijskih igara u Londonu 2013 su : Plivačica Ivana Ninković i veslač Radoje Đerić . Karatistkinje Dragica Drapić - Vučurević i Tamara Lozo džudistkinja Aleksandra Vasiljević . Fudbaleri Siniša Mulina , Siniša Berdović, Jovica Vico, Branislav Krunić , Zdravko Šaraba , Ilija Prodanović , Bojan Vučinić , Vladimir Gaćinović , Nebojša Gudelj , Mitar Vukanović i fudbalerka Maja Popovac . Košarkaši Sabahudin "Dino" Bilalović , Milenko Savović , Boris Savović , Igor Vreća , Nikola Đurasović , Božidar "Božo" Đurasović i Duško Marković . Atletičari Ankica Barzut , Jovo Stanić, Bojana Berak i Vanja Spaić . Šahisti Ana Benderać i Slaviša Brenjo. Značajne rezultate postižu i džudisti i karatisti.FK Leotar nastupa na stadionu Police ( 8.500 mjesta od čega 4.500 sjedećih),grad ima sportsku dvoranu (4000 mjesta). U Trebinju su rođeni ili su porijeklom iz Trebinja košarkaši osvajači medalja za Srbiju i Crnu Goru: Predrag Danilović, Dejan Bodiroga, Milan Gurović, Vladimir Radmanović, kao i odbojkaši, braća Miloš Grbić , Vladimir Grbić i Nikola Grbić. Dejan Bodiroga je napravio košarkaški kamp u Trebinju kojeg svake godine posjete najznačajniji stručnjaci ovog sporta.

Reference

uredi
  1. ↑ „World Meteorological Organization Climate Normals for 1981–2010”. World Meteorological Organization. Pristupljeno 10 November 2021. 
  2. ↑ „Tumulusi u Mesarima”. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-24. Pristupljeno 2016-03-09. 
  3. ↑ „Varina gruda”. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-24. Pristupljeno 2016-03-09. 

Vanjske veze

uredi
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Trebinje&oldid=41677179