Øresund
Øresund Öresund | |
---|---|
Država | Švedska Danska |
Øresund (danski, čita se Oesund; švedski: Öresund; engleski: Sound; kog lokalni stanovnici kolokvijalno zovu Sundet) je tjesnac koji razdvaja danski otok Zeland od švedskog kopna tj. pokrajine Scanije. Øresund povezuje tjesnac Kattegat s Baltičkim morem.[1] Jedan je od najprometnijih plovnih puteva na svijetu.[1]
Geografija
Ukupna dužina Øresunda od poluotoka Kullen na sjeveru do gradića Falsterbo na jugu (oba leže u Švedskoj) iznosi 110 km. U svom užem dijelu, koji se odnosi na dio Helsingør – Helsingborg (sjever) i Kopenhagen – Malmö (jug), dug je 53 km. Tjesnac je najuži na sjeveru između Helsingøra i Helsingborga, tu ima samo 5 km, dok na jugu između Kopenhagena i Malmöa ima 14 km.[1]
Minimalna dubina tjesnaca iznosi 7 metara, a struja teče do 5-6 km na sat prema Kattegatu.[1] Led za oštrih zima može onemogućiti plovidbu tjesnacem, jer on gotovo da nema plime i oseke.[1] Unutar tjesnaca leže tri veća otoka: Amager (pored Kopenhagena), Ven i Saltholm, koji razdvajaju vode tjesnaca na kanale Drögden (zapad) i Flinterenden (istok).[1]
Najveće luke tjesnaca su Kopenhagen i Helsingør na danskoj strani odnosno Malmö i Helsingborg na švedskoj strani. Od kad je 2000. izgrađen Eresundski most i tunel kojim su spojeni Malmö i Kopenhagen, regija je bitno bolje povezana, pa se očekuje da će to potaknuti ekonomski rast.[1]
Historija
Tjesnac je već jako dugo važan pomorski koridor, zbog tog je tokom historije kontrola nad tjesnacem, inače najkraćim putem prema Baltičku, donosila veliku dobit.[1] Između 1429. i 1657. Danska je kontrolirala obje obale tjesnaca i naplaćivala prolaz svim brodovima. Čak i nakon što je 1658. pokrajina Skania pripojena Švedskoj, velika danska obalna utvrda Kronborg kod Helsingøra nastavila je naplaćivati prolaz kroz tjesnac sve do 1857.[1]