17. 11.

17. novembra/studenog (17. 11.) je 321. dan godine po gregorijanskom kalendaru (322. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 44 dana.

Događaji

9. — Rođen rimski car Tit Flavije Vespazijan, osnivač dinastije Flavije. Tokom vladavine od 69. do smrti 79. pokorio je Galileju i zauzeo krajeve oko Jerusalema. U Rimu je podigao veličanstvene građevine poput Koloseuma, Kapitola i Amfiteatra.
1558. — Umrla engleska kraljica Mary I Tudor, kćerka Henry VIII. Tokom vladavine od 1553. kao supruga španskog kralja Philip II of Spain pokušala je da Englesku vrati pod uticaj pape, a zbog žestokog progona protestanata (anglikanaca) dobila je naziv Krvava Mary. Poslije njene smrti na prijesto je došla njena sestra Elizabeta I, koja je postavila temelje budućoj britanskoj imperiji.
1558. — počinje Elizabetansko doba: kraljicu Marija I naslijeđuje njezina polusestra Elizabeta I.
1796. — Napoleonski ratovi: bitka kod Arcole - francuske snage potukle Austijance u Italiji.
1796. — Umrla ruska carica Katarina II Aleksejevna (Katarina Velika). Kao pobornik prosvjetiteljskih ideja, stekla je veliku popularnost. Uspješno je ratovala protiv Poljske i Turske i proširila teritoriju Rusije. Za vrijeme njene vladavine ugušen je seljački ustanak pod vođstvom donskog kozaka Jemeljana Pugačova (1773-1775).
1800. — Kongres SAD— a se sastao prvi put u novoj prijestonici Washingtonu, a američki predsjednik John Adams, Jr. je postao prvi stanar zgrade kasnije nazvane Bijela kuća.
1820. — kapetan Nathaniel Palmer postaje prvim Amerikancem koji je vidio Antarktiku(po njemu je nazvan Palmerov poluotok).
1839. — premijera Verdijeve prve opere, "Oberto, conte di San Bonifacio" u Milanu.
1855. — Škotski istraživač David Livingstone otkrio je vodopade na rijeci Zambezi, nazvane po engleskoj kraljici Viktorijini vodopadi.
1858. — Umro velški filantrop Robert Owen, socijalista utopista i socijalni reformator, industrijalac koji je svoje bogatstvo utrošio pokušavajući da ostvari projekte socijalnih reformi.
1869. — svečana ceremonija u Egiptu povodom otvaranja Sueskog kanala, koji povezuje Sredozemno s Crvenim morem.
1869. — Poslije više od deset godina rada pod rukovodstvom Francuza Ferdinand de Lesseps, otvoren je Suecki kanal kojim je Sredozemno more povezano sa Indijskim okeanom.
1917. — Umro francuski vajar Auguste Rodin, jedan od najvećih umjetnika s kraja 19. i početka 20. vijeka. Njegovo djelo objedinilo je romantičarski duh i moderne težnje i presudno uticalo na evropsko vajarstvo.
1922. — Mehmed VI, bivši otomanski sultan, odlazi u egzil u Italiju.
1938. — Umro hrvatski političar Ante Trumbić, koji je uz Franu Supila i Ivana Meštrovića bio glavni zastupnik ujedinjenja Hrvatske sa Srbijom i Crnom Gorom u zajedničku državu. Bio je predsjednik Jugoslovenskog odbora od osnivanja 1915. do njegovog raspuštanja u decembru 1918, kada je formirana Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.
1947. — Puštena u saobraćaj željeznička pruga Šamac — Sarajevo, duga 242 kilometra, u čijoj su izgradnji učestvovale omladinske brigade iz cijele Jugoslavije.
1954. — Egipatski general Gamal Abdel Nasser postao je šef države poslije pada predsjednika Muhammad Naguib, s kojim je 1952. srušio kralja Farouk I of Egypt.
1970. — Luna program: Sovjetski savez spušta letjelicu Lunokhod 1 na Mare Imbrium (More Kiša) na Mjesecu. To je bio prvi robot na daljinsko upravljanje koji je spušten na neko drugo svemirsko tijelo, a spustila ga je letjelica Luna 17.
1970. — Douglas Engelbart patentira prvi kompjuterski miš.
1971. — Revolucionarna partija na čelu s Thanom Kittikachorn izvršila je vojni udar i preuzela vlast u Tajlandu. Ukinut je parlament, raspuštena vlada i suspendovan ustav.
1973. — afera Watergate: predsjednik Richard Nixon je pred 400 Associated novinara izjavio "Nisam lopov.".
1973. — studentski nemiri zbog vojničkog režima u Ateni, Grčka.
1974. — Na prvim parlamentarnim izborima u Grčkoj poslije više od deset godina i nakon sedmogodišnje vojne diktature ubjedljivo je pobjedila Nova demokratija Konstantinos Karamanlis.
1988. — Smjenjivanje visokih funkcionera u Pokrajinskom komitetu Saveza komunista Kaqusha Jashari i Azem Vllasi izazvalo je masovne demonstarcije Albanaca na Kosovu, uključujući i štrajk oko 1.000 rudara u rudniku Stari trg koji je počeo u februaru 1989.
1989. — Demonstracije u Pragu u znak sjećanja na dan kada su Nijemci 1939. pogubili devet čeških studenata i zatvorili češke univerzitete, pretvorile su se u protestni marš protiv komunističkog režima. Policija je grubo reagovala, mnogi su uhapšeni, a 71 osoba je povrijeđena.
1989. — U jednoj od najvećih rudarskih nesreća u Srbiji, u jami Morava Aleksinačkih rudnika uglja poginulo je 90 rudara.
1993. — Annie Proulx dobiva nagradu National Book Award (u SAD) za svoj roman "The Shipping News".
1993. — Počeo raditi Međunarodni sud za ratne zločine počinjene u Jugoslaviji sa sjedištem u * The Hague. Sudije iz 11 zemalja položile zakletvu na inauguralnom zasjedanju suda Un-a za ratne zločine počinjene u Jugoslaviji, prvog takvog suda poslije Nürnberger i Tokyo koji su bili osnovani nakon Drugog svjetskog rata.
1997. — u Luxoru, Egiptu, 6 militanata je ubilo 62 ljudi ispred hrama Hatšepsut.
1997. — Pripadnici najveće egipatske militantne organizacije Al-Gama'a al-Islamiyya ubili su u blizini hramova u Luxoru 58 stranih turista i četvoricu Egipćana.
2000. — katastrofalno kliženje tla u Logu pod Mangartom, u Sloveniji, poginulo je 7 osoba, a šteta je iznosila milijune slovenskih tolara. To je jedna od najgorih prirodnih katastrofa u Sloveniji u posljednjih 100 godina.
1998. — Izraelski Knesset (parlament) ratifikovao je većinom glasova Wye River Memorandum sporazum, kojim je predviđeno ustupanje dijela okupirane teritorije palestinskoj samoupravi.
2000. — Alberto Fujimori je svrgnut s položaja predsjednika Perua.
2001. — Na Kosovu održani prvi parlamentarni izbori od dolaska međunardonih snaga u tu pokrajinu u junu 1999. Ubjedljivu pobjedu odnio je Demokratski savez Kosova Ibrahim Rugova osvojivši Ibrahim Rugova 45,6 posto glasova. Srpska koalicija Povratak osvojila je 11,34 posto glasova. Na izbore je izašlo 63 posto Albanaca i 56 posto Srba.
2003. — Arnold Schwarzenegger postaje guverner Kalifornije.
2003. — Srbija vratila Hrvatskoj matične knjige koje su 1995. odnijete iz dijelova Hrvatske koji su bili pod kontrolom Srba.
2005. — Na svečanosti u Daytonu bivšem američkom izaslaniku za Balkan Richard Holbrooke uručena je Daytonska nagrada za mir, u znak priznanja za postizanje sporazuma kojim je 10 godina ranije okončan rat u BiH.

.

Rođenja

9. - Vespazijan, rimski car(u. 79.).
1494. — Giovanni Pico della Mirandola, talijanski humanist (u. 1463.).
1503. — Agnolo Bronzino, talijanski slikar (u. 1572.).
1576. — Roque Gonzales, paragvajski misionar (u. 1628.).
1587. — Joost van den Vondel, nizozemski pjesnik (u. 1679.).
1717. — Jean le Rond d'Alembert, francuski matematičar (u. 1783.).
1755. — Luj XVIII, francuski kralj (u. 1824.).
1788. — ruski glumac Mikhail Semyonovich Shchepkin, najznačajniji umetnik tadašnjeg ruskog i svetskog pozorišta, koji je bio uzor generacijama glumaca (u. 1863.).
1790. — August Ferdinand Möbius, njemački matematičar (u. 1868.).
1793. — Sir Charles Lock Eastlake, engleski slikar (u. 1865.).
1816. — August Wilhelm Ambros, austrijski skladatelj (u. 1876.).
1857. — Celestin Medović, hrvatski slikar (u. 1920.).
1857. — Joseph Babiński, poljsko-francuski neurolog (u. 1932.).
1868. — Korbinian Brodmann, njemački neurolog (u. 1918.).
1878. — Lisa Mitner, austrijski fizičar. (u.1968).
1886. — Janko Polić Kamov, hrvatski književnik (u. 1910.).
1887. — Bernard Montgomery, britanski vojni zapovjednik tijekom Drugog svjetskog rata (u. 1976.).
1895. — Gregorio López y Fuentes, meksički pisac (u. 1966.).
1895. — Mihail Bahtin, ruski filozof i teoretičar književnosti (u. 1975.).
1896. — Lev Vygotsky, ruski psiholog (u. 1934.).
1901. — Lee Strasberg, austrijski redatelj i tvorac method acting glumačke metode (u. 1982.).
1902. — Eugene Wigner, mađarski fizičar, (u. 1995.).
1904. — Isamu Noguchi, američki kipar (u. 1988.).
1905. — Astrid, belgijska kraljica (u. 1935.).
1906. — Soichiro Honda, japanski pionir u konstrukciji automobila (u. 1992.).
1925. — Rock Hudson, američki glumac. (u. 1985.).
1928. — Miodrag Popović Deba, srpski glumac (u. 2005.).
1935. — Toni Sailer, austrijski alpski skijaš (u. 2009.).
1936. — Dalia Rabikovich, izraelska pjesnikinja (u. 2005.).
1937. — Peter Cook, engleski komičar, satiričar i pisac English (u. 1995.).
1939. — Auberon Waugh, britanski književnik (u. 2001.).
1942. — Martin Scorsese, američki filmski redatelj.
1943. — Lauren Hutton, američka glumica.
1944. — Danny DeVito, američki glumac.
1944. — Rem Koolhaas, nizozemski arhitekt.
1953. — Želimir Vidović - Keli, bosanski nogometaš (u. 1992.).
1960. — Tihomir Stanić, srpski glumac.
1962. — Slavko Labović, crnogorski glumac.
1965. — Goran Grgić, hrvatski glumac
1966. — Jeff Buckley, američki pjevač i gitarist.
1966. — Sophie Marceau, francuska glumica.
1972. — Đovani Roso, bivši hrvatski nogometaš, talijanskog porijekla.
1973. — Alexei Urmanov, ruski klizač.
1973. — Bernd Schneider, bivši njemački nogometaš.
1977. — Ryk Neethling, južnoafrički plivač.
1978. — Rachel McAdams, kanadska glumica.
1978. — Reggie Wayne, igrač američkog nogometa.
1983. — Ioannis Bourousis, grčki košarkaš.
1986. — Nani, portugalski nogometaš.

.

Smrti

375. — Valentinijan I, rimski car (r. 321.).
641. — Jomei, japanski car (r. 593.).
1231. — Sveta Elizabeta Ugarska, katolička svetica (r. 1207.).
1494. — Giovanni Pico della Mirandola, talijanski filozof (r. 1463.).
1558. — Marija I., engleska kraljica (r.1516.).
1648. — Thomas Ford, engleski skladatelj (r. ?).
1708. — Ludolf Backhuysen, nizozemski slikar (r. 1631.).
1747. — Alain-René Lesage, francuski pisac (r. 1668.).
1776. — James Ferguson, škotski astronom (r. 1710.).
1789. — Charlotte, Vojvotkinja od Albanyja, kćer jedinica princa Charlesa Edwarda Stuarta (r. 1753.).
1796. — Katarina II. Velika, ruska carica (u. 1729.).
1858. — Robert Owen, britanski društveni reformator,industrijalac i jedan od osnivača utopijskog socijalizma (r. 1771.).
1917. — Auguste Rodin, francuski kipar (r. 1840.).
1929. — Herman Hollerith, američki statističar i pronalazač (r. 1860.).
1938. — Ante Trumbić, hrvatski političar poznat kao jedan od vodećih zagovornika stvaranja i osnivač jugoslavenske države (r. 1864.).
1940. — Eric Gill, engleski kipar i pisac (r. 1882.).
1959. — Heitor Villa-Lobos, brazilski skladatelj (r. 1887.).
1968. — Mervyn Peake, britanski pisac i ilustrator (r. 1911.).
1982. — Eduard Tubin, estonski skladatelj (r. 1905.).
1989. — Gus Farace, američki gangster (r. 1960.).
1990. — Robert Hofstadter, američki fizičar (r. 1915.).
2000. — Louis Eugène Félix Néel, francuski fizičar (r. 1904.).
2003. — Don Gibson, američki pjevač (r. 1928.).
2004. — Mikael Ljungberg, švedski hrvač (r. 1970.).
2004. — Alexander Ragulin, ruski hokejaš (r. 1941.)
2006. — Ferenc Puskás, mađarski nogometaš (r. 1927.).

.

Praznici i dani sećanja

.

Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar