Divlja mačka
Divlja mačka | |
---|---|
Evropska divlja mačka | |
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | Animalia |
Koljeno: | Chordata |
Razred: | Mammalia |
Red: | Carnivora |
Porodica: | Felidae |
Potporodica: | Felinae |
Rod: | Felis |
Vrsta: | F. silvestris |
Dvojni naziv | |
Felis silvestris Schreber, 1775. | |
Distribucija pet podvrsta divlje mačke prema DNK studiji iz 2007. |
Divlja mačka (lat. Felis silvestris) je vrsta unutar porodice mačaka. Divlja mačka se dijeli u tri, kako zemljopisno, tako i izgledom, prilično različite taksonomske skupine:
šumska mačka ili europska divlja mačka, s tri daljnje podvrste afrička divlja mačka ili Falb mačka, s devet podvrsta stepska mačka ili azijska divlja mačka s tri podvrste Falb, ili afrička divlja mačka se smatra pretkom svih domesticiranih mačaka, iako neki znanstvenici još ne žele sasvim isključiti sudjelovanje i nekih drugih podvrsta.,
To je snažna životinja okrugle glave sa kratkom njuškom i kratkim ušima. U snažnoj vilici ističu se oštri očnjaci. Tijelo joj je pokriveno gustom dlakom sivo-smeđe boje s rijetkim, poprečnim tamnim prugama. Kraći, debeo rep ima tamne prstenove i vrh je uvijek tamno obojen. Na prednjim nogama ima pet prstiju, a na zadnjim četiri koji su sa donje strane uvijek tamni. Na prstima ima oštre kandže koje se uvlače. Grudi i trbuh su svjetliji i jednolično obojeni. Veći mužjak naraste do 80-90 cm u dužinu (rep mu je dug do 37 cm), a težina mu se kreće i do deset kilograma.
Živi u šumama sa proplancima i noćna je životinja. Lovi pred večer ili pred zoru, kada je gladna. Vrlo je oprezna, dobro trči, skače i vere se po stablima. Rasprostranjena je u srednjoj i Južnoj Evropi. Ugrožena je lovom zbog cijenjenog krzna.
Lovi živi plijen; miševe, zečeve, vjeverice, krtice i druge male životinje. Lovi i ptice, pa čak i omanje srne. Pari se krajem zime. Krajem proljeća okoti do četiri mladunčeta u skrovištu među kamenjem ili u šupljem stablu, rijetko u žbunju. Teritorijalne su životinje; teritorij im je točno ograničena.
Ova zvijer je opasna i nasrtljiva i može biti opasna po čovjeka.
Pozivajući se na 2007 DNK analize, postoji samo pet podvrsta:[1]
- Felis silvestris silvestris (Evropa i Turska).
- Felis silvestris lybica (severna Afrika, Bliski istok i zapadna Azija, sve do aralskog mora).
- Felis silvestris cafra (južna Afrika).
- Felis silvestris ornata (Pakistan, severoistočna Indija, Mongolija i severna Kina).
- Felis silvestris bieti (Kina).
Raniji izvori ukazuju na mnogo veći broj podvrsta:
- Afričke podvrste
- Felis silvestris cafra (južna Afrika)
- Felis silvestris foxi (zapadna Afrika)
- Felis silvestris griselda (centralna Afrika)
- Felis silvestris lybica Afrička divlja mačka, (severna Afrika)
- Felis silvestris ocreata (istočna centralna Afrika)
- Felis silvestris mellandi (zapadna centralna Afrika)
- Azijske podvrste
- Felis silvestris caudata (regija kaspijskog mora)
- Felis silvestris ornata Indijska pustinjska mačka, (Indija do Irana)
- Felis silvestris bieti Kineska planinska mačka, (moguća podvrsta)
- Evropske podvrste
- Felis silvestris cretensis (Krit) (izumrla, mada su dokumentovana neka pojavljivanja)
- Felis silvestris caucasica Kavkaska divlja mačka, (Kavkaske planine i Turska)
- Felis silvestris grampia Škotska divlja mačka, (severna i zapadna Škotska)
- Felis silvestris jordansi Balearska divlja mačka, (Balearska ostrva)
- Felis silvestris reyi Korzikanska divlja mačka (Korzika) (Verovatno izumrla)
- Felis silvestris silvestris Evropska divlja mačka, (Evropa)
- Nepoznata distribucija:
- ↑ Driscoll, CA, et al (2007-06-28). „The Near Eastern Origin of Cat Domestication”. Science 317 (5837): 519–523. DOI:10.1126/science.1139518. PMID 17600185.
- Kalezić M. 2000. god. Hordati. Biološki fakultet: Beograd.
- Simonović, D. i saradnici. 1953. Prirodopisni atlas SISARI. Znanje: Beograd.
- Životinjsko carstvo: album-bojanka za 250 sličica; autor teksta Eugen Draganović; Beograd (2004)
- Ostali projekti
U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Divlja mačka | |
Wikivrste imaju podatke o: Divlja mačka |