Josip Hatze
| Josip Hatze | |
|---|---|
 | |
| Biografske informacije | |
| Rođenje | Josip Hatze 21. ožujka 1879. Split, Hrvatska |
| Smrt | 30. siječnja 1959. Split, Hrvatska |
| Znamenita djela | |
Josip Hatze (Split, 21. ožujka 1879. - Split, 30. siječnja 1959.), hrvatski skladatelj i dirigent.
Josip Hatze rođen je u Splitu, na prvi dan proljeća 1879. godine u obitelji uglednog splitskog obrtnika. Tijekom školovanja upijao je tadašnja glazbena zbivanja, posebno crkvenu glazbu i napjeve na narodnome jeziku. Slučajno je je otkrivena njegova iznimna muzikalnost, koju su u obitelji podržali, i omogućili mu prisustvovanje svim predstavama, onda tek otvorenog Općinskog kazališta u Splitu. Snažan doživljaj orkestralnih i zborskih nastupa u splitskom teatru, potaknuo je 16-godišnjeg Hatzea da napše Misu a Kapela na hrvatski tekst, koju je s velikim uspjehom izveo školski zbor, a preuzeli su je i zborovi drugih dalmatinskih škola.
Završio je studij kmpozicije 1902. godine na Konzervatoriju u Pesaru kod velikog skladatelja Pietra Mascagnia.
Vrativši se u rodni Split radio je kao pedagog i zborovođa: bio je nastavnik glazbe u Srednjoj tehničkoj školi u Splitu i zborovođa pjevačkih društva "Zvonimir i Guslar".
Tijekom Prvog svjetskog rata bio je na fronti, daleko od doma i nije znao da mu je od španjolske gripe umrla voljena supruga Gilda, inače porijeklom iz patricijske obitelji Marka Marulića, začetnika hrvatske književnosti.
Tijekom Drugog svjetskog rata vodio je u zbjegu u El Shattu u Egiptu reprezentativni pjevački zbor.
Stvaralački opus Josipa Hatzea posvećen je vokalnoj i scenskoj glazbi. Lirsko obilježje Hatzeove glazbe vidljivo je u 60-tak popjevaka. No već njegove kantate Noć na uni (na stihove Huge Badalića) i Exodus (1912.) i Golemi Pan (1917.) na poeziju Vladimira Nazora otkrivaju Hatzeov smisao za dramatiku. Na ovaj smisao za dramatiku, posebno ukazuje Hatzeova veristička primjena orkestra u obje opere: "Povratak" (1910. ) i "Adel i Mara" (1932.).
"Povratak" je priča o hrvatskom seljaku koji je morao otići u tuđinu da bi kod kuće prehranio obitelj. Hatze je dojmljivo dočarao ugođaj skromnoga Badnjaka na slavonskome selu te dramatski uobličio tragičnu ljubavnu priču prosjaka Dake, koja simbolički nagovješćuje dramu što će se za sat odviti u Jelinu domu. Skladatelj je blagom nostalgijom ovio ljubavne prizore, reljefno ocrtao pojedine likove i snažno naglasio dramatiku finala, kada se lome sve sudbine glavnih likova.
"Adel i Mara" opera je prema spijevu Bijedna Mara Luke Botića, epske pripovijesti iz narodnog života u Dalmaciji u drugoj polovici šesnaestoga stoljeća. Ovo je opera nacionalnog smjera, s glazbeničkom polarizacijom dviju društvenih i etničkih cjelina: dalmatinskom i turskom, mediteranski raspjevana muzička drama, sjajne glazbeno scenske dramaturgije.
Josip Hatze je prvi i najizrazitiji Mediteranac u hrvatskoj glazbi prve polovine prošloga stoljeća koji je u vokalnoj lirici dostigao vrhunac hrvatskog stvaralaštva na tom području.
U Splitu u čast ovom velikom hrvatskom skladatelju postoji srednja glazbena škola "Josip Hatze".
- Ljuven Sanak by Josip Hatze na YouTube performed in HNK Split on a concert dedicated to Hatze's birth. The piece was done by Split's music schools choir and string orchestra.
