Kohabitacija (politika)
Za ostale upotrebe, v. Kohabitacija.Kohabitacija je izraz koji se u politici upotrebljava za situacije kada izvršnu vlast u nekoj državi dijele pojedinci, grupe ili političke stranke koje predstavljaju tradicionalne suparnike, odnosno koji su oštro ideološki, interesno ili na neki drugi način suprotstavljeni. Kohabitacija se od velike koalicije razlikuje po tome što nije posljedica koalicijskog sporazuma, nego rezultat redovnog, odnosno normalnog ustavno-političkog procesa u nekoj državi, odnosno izbora. Kohabitacija se također razlikuje od dvovlašća s obzirom da dvije strane temeljem ustava imaju relativno jasno definirane ovlasti koje priznaju jedna drugoj, te su prisiljene "živjeti zajedno" (latinski: cohabitatio).
Kohabitacija u pravilu nastaje u sistemima gdje izvršnu vlast manje-više jednakopravno dijele državni poglavar i šef vlade. U prošlosti je to najčešće bio slučaj u ustavnim monarhijama gdje je državni poglavar svoju vlast temeljio na tradiciji i nasljednom pravu, dok je šef vlade bio biran i odgovoran parlamentu. U današnjem svijetu je kohabitacija karakteristična za tzv. polupredsjednički sistem, odnosno polupredsjedničke republike, u kojima šef vlade svoj legitimitet vuče na temelju parlamentarne većine, dok je predsjednik republike izabran na neposrednim izborima od strane građana.
Kao klasični primjer kohabitacije se najčešće navodi Francuska u kojoj je od 1958. godine na snazi polupredsjednički sistem poznat kao Peta republika, te u kojoj postoji relativno oštra podjela na stranke ljevice i desnice. Dosad se u tri navrata dogodila situacija kada su predsjednik i premijer pripadali međusobno suprotstavljenim opcijama:
- Prva kohabitacija ili kohabitacija Mitterand - Chirac (1986 - 1988), koja je nastala kada je za vrijeme prvog mandata socijalističkog predsjednika Françoisa Mitteranda na parlamentarnim izborima pobijedila degolistička desnica na čelu s budućim premijerom Jacquesom Chiracom;
- Druga kohabitacija ili kohabitacija Mitterand - Balladur (1993 - 1995), koja je nastala kada je za drugog Mitterandovog mandata na parlamentarnim izborima pobijedila degolistička desnica na čelu sa budućim premijerom Edouardom Balladurom;
- Treća kohabitacija ili kohabitacija Chirac - Jospin (1997 - 2002), koja je nastala kada je za vrijeme prvog Chiracovog predsjedničkog mandata na parlamentarnim izborima pobijedila socijalistička ljevica na čelu sa budućim premijerom Lionelom Jospinom.
Nešto svježiji primjer predstavlja i Ukrajina nedugo nakon sloma tzv. narančaste koalicije kada je od 2006. do 2007. pro-zapadni predsjednik Viktor Juščenko bio prisiljen dijeliti vlast sa pro-ruskim premijerom Viktorom Janukovičem.
Iako su sve današnje države na prostoru bivše Jugoslavije po svom ustrojstvu parlamentarne, a ne polupredsjedničke republike, te se izraz kohabitacija ne može primijeniti u svom uobičajenom smislu, ponekad se koristi za situaciju koja postoji u Hrvatskoj od 2003. godine s obzirom da su se na mjestu predsjednika nalazile u uvjetnom smislu lijevo orijentirane ličnosti kao Stjepan Mesić i Ivo Josipović, dok su mjesto premijera držali desničari Ivo Sanader i Jadranka Kosor.