Rožanci

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Rožanci
Osnovni podaci
Država  Srbija
Grad Beograd
Opština Barajevo
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) Decrease 467
Geografija
Koordinate 44°29′05″N 20°22′25″E / 44.484666°N 20.3735°E / 44.484666; 20.3735
Rožanci na mapi Srbije
Rožanci
Rožanci
Rožanci (Srbije)
Ostali podaci
Pozivni broj 011
Registarska oznaka BG


Koordinate: 44° 29′ 05" SGŠ, 20° 22′ 25" IGD
Rožanci je naselje u opštini Barajevo u Gradu Beogradu. Prema popisu iz 2002. bilo je 467 stanovnika.

Istorija

[uredi | uredi kod]

Sudeći po iskopinama koje se nalazile u ataru ovoga sela, kao i po starom groblju koje zovu „madžarskim“, Rožanci su starije naselje. Prve pisane pomene o njemu imamo iz početka 18.veka. Na karti iz doba ausriske vladavine (1718.-1739.g) ovo je selo zabeleženo pod imenom Roschanize. U aračkim spiskovima iz prvih desetina 19.veka, u Stankovićevoj knežini se pominje selo Rožanci, koje je 1818.g. imalo 27, a 1822.g. 30 kuća. Godine 1846. Rožanci su pripadali posavskom srezu i tada je selo imalo 43 kuće.
Najstarije su porodice u selu: Jevtići, Miloševići, Radojčići (sa raznim prezimenima) Nikolići (Nidžići) Tanasijevići (Popovići), Gajići (Marjanovići) i Ilići. Ostale su porodice mlađi doseljenici: Tomići, Pavlovići, Paunovići, Ivkovići, Petrovići i Miloševići, koji su u Rožanice došli iz sela u okolini Smedereva. (podaci krajem 1921. godine).[1][2]

Demografija

[uredi | uredi kod]

U naselju Rožanci živi 418 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 42,4 godina (42,8 kod muškaraca i 42,0 kod žena). U naselju ima 171 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,06.

Ovo naselje je u velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 760 [3]
1953. 801
1961. 708
1971. 634
1981. 637
1991. 625 607
2002. 549 523
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
513 98.08%
Crnogorci
  
2 0.38%
Mađari
  
2 0.38%
Jugosloveni
  
2 0.38%
Makedonci
  
1 0.19%
nepoznato
  
3 0.57%


Reference

[uredi | uredi kod]
  1. Podaci su uzeti iz: „Naselja“ knj.26 (dr. B. M. Drobnjaković. Kosmaj) i iz „Letopisa“ opštine Rožanci, Br.37.
  2. Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1998) period 1812 – 1935 g. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani
  3. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  4. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Korišćena Literatura

[uredi | uredi kod]
  • Izvor Monografija Podunavske oblasti 1812-1927. objavjeno (1927 g.)„Napredak Pančevo,,
  • „Letopis“: Podunavska mesta i običaji M. Marina (Beč 1999 g.). Letopis period 1812 – 2009 g. Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju mesta u Južnoj Srbiji, mesta i običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime se bavili meštani
  • Napomena

U uvodnom delu autor je dao kratak istorijski pregled ovog područja od praistorijskih vremena do stvaranje države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Najveći prilog u ovom delu čine ,»Letopisi« i trudio se da ne propusti nijednu važnu činjenicu u prošlosti opisivanih mesta.

Spoljašnje veze

[uredi | uredi kod]