Prijeđi na sadržaj

Santiago Calatrava

Izvor: Wikipedija
Santiago Calatrava
High-tech arhitektura
Portret Calatrave
Biografske informacije
Rođenje28. jul 1951. Valencia
NacionalnostŠpanjolac
Opus
Poljearhitektura
Znamenita djela
Grad umjetnosti i nauke (Ciudad de las Artes y las Ciencias) Valencia

Santiago Calatrava punim imenom Santiago Calatrava Valls (Valencia, 28. jul 1951. - ) je španjolski arhitekt naročito poznat po mostovima.[1]

Biografija

[uredi | uredi kod]
L'Hemisfèric, Grad umjetnosti i znanosti u Valenciji (1998.)
Auditorio de Tenerife, Santa Cruz de Tenerife (2003.)

Calatrava je rođen u Benimàmetu, staroj općini koja je danas dio Valencije, u kojoj je pohađao fakultet umjetnosti i obrta. Kao trinaestogodišnjaka, njegova obitelj ga je poslala na razmjenu učenika u Pariz gdje je pohađao noćne sate u školama École des Beaux-Arts. God. 1969. započeo je studij arhitekture na Politehničkom sveučilištu u Valenciji (Universitat Politècnica de València), nakon kojega je 1975. godine upisao Švicarski federalni institut za tehnologiju u Zürichu (ETH Zürich), gdje je studirao niskogradnju. Od raznih arhitekata i stilova na Calatravu je naviše utjecao rad švicarskog modernog arhitekta Le Corbusiera. Nakon završetka dvije doktorske disertacije, naslova „O savitljivosti prostornih okvira”, Calatrava se počeo baviti arhitekturom i inženjerstvom 1981. godine.

„Rotirajući torzo”, Malmö (2005.)
Most Samuela Becketta, Dublin (2009.)

Njegovi rani radovi su bili mostovi i željeznički kolodvori, koje je izdigao od niskogradnje u projekte umjetničkih oblika. Njegov komunikacijski toranj Montjuic, izgrađen za Olimpijske igre u Barceloni 1992. god., i to u simboličnom obliku ruke s olimpijskim plamenom; kao i Galerija Allen Lambert u Torontu iz iste godine, su ga proslavili i označili su prekretnicu u njegovoj karijeri.

Djela

[uredi | uredi kod]
Most mira, Calgary (2012.)

Calatravin jedinstven i kreativan stil povezuje jasan arhitektonsko vizualni stil koji je u harmoniji s čvrstim principima inženjerstva. Njegov rad često rezultira u formama i strukturama koje se mogu naći u prirodi, te se mogu definirati kao antropomorfne. Podigao je standarde mnogim inženjerima i projektantima mostova te dizajnirao veliki broj željezničkih kolodvora koje odišu bistrim, otvorenim i funkcionalnim prostorima.

Calatrava je također i plodan kipar i slikar, koji ipak tvrdi da njegova arhitektura ujedinjuje sve ove umjetnosti.

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. Santiago Calatrava (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 27. 6. 2018. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]