Topaz
 Ovo je glavno značenje pojma Topaz. Za druga značenja, v. Topaz (razvrstavanje). |
| Topaz | |
|---|---|
 |
|
| Općenito | |
| Kategorija | Mineral |
| Kemijska formula | Al2[SiO4](F,OH)2 |
| Identifikacija | |
| Boja | bezbojan ili žut, plavkast, zelenkast ili ružičast |
| Kristalni habitus | kratkoprizmatičan do dugoprizmatičan |
| Kristalni sustav | rompski, k.r. mmm |
| Kalavost | savršena po {001} |
| Lom | školjkast |
| Mohsova tvrdoća | 8 |
| Sjaj | staklast |
| Indeks loma | Np = 1, 610 - 1,631 , Nm = 1,610 - 1,631, Ng = 1,617 -1,638 |
| Ultraljubičasta fluorescencija | u žutoj ili svijetlozelenoj boji |
| Ogreb | bijel |
| Gustoća | 3,49 - 3,6 |
| Prozirnost | proziran do poluproziran |
Topaz je mineral iz grupe nezosilikata, s kemijskom formulom Al2[SiO4](F,OH)2. Kristalizira u rompskom kristalnom sustavu i kristali su mu većinom prizmatični s piramidalnim završetkom, a često je prisutan i bazalni pinakoid. Što su otopine iz kojih kristaliziraju zasićenije, kristali su izduženiji.
Ima savršenu kalavost po plohi {001} pa se s draguljima od topaza i drugim kristalima treba rukovati oprezno, da bi se izbjegli odlamanje po plohama kalavosti. Također, po plohama prizme može se uočiti prutanje. Lom je školjkast do neravan. Topaz ima tvrdoću 8 (i nalazi se na Mohsovoj skali tvrdoće) te specifičnu gustoću 3.4-3.6, no ako je više OH-skupine u sastavu, gustoća će biti manja. Sjaj mu je staklast.
Čisti topaz je proziran, ali većinom ima u sebi nečistoća; tipični topaz je boje bijelog vina ili slamnatožut. Može biti i bijeli, sivi, zeleni, plavi, ružičast ili crvenkastožut te proziran do poluproziran. Kada se zagrije, žuti topaz obično postaje crvenkasto-ružičast. Može ga se i ozračiti, pa kamen postaje svjetliji te plavkastih nijansi. No, moramo imati na umu da kada ga ozračimo, topaz će i sam neko vrijeme zračiti, pa ga prije upotrebe moramo pustiti da se "ohladi".
Najnoviji trend u draguljarstvu je obrada topaza tako da mu se boje na plohama prelijevaju (iridiscencija), tako što ga se parnom depozicijom (tloženjem iz pare) premaže tankim slojem titan-oksida.
Prilikom izrade nakita od topaza pomoću pare se nataloži na topazu tanak sloj titanijum oksida, pa se takav topaz prodaje kao mistični topaz.
Topaz se obično nalazi u silikatnim magmatskim stenama granita i riolita. Obično se kristališe u granitnim pegmatitima ili u šupljinama, koje su ispunjene vazduhom u riolitnoj lavi. Takvi topazi se nalaze na planini Topaz u zapadnoj Juti u SAD. Može da se nađe i sa fluoritom i kasiteritom. Nalazišta topaza su u sledećim mestima:
Najveći topaz nađen je u Brazilu 1984. i nazvan je "El-Dorado". Težio je 6,2 kilograma i nalazi se u britanskoj kraljevskoj kolekciji.
Ime topaz dolazi od grčke reči topazios, što znači tražiti, a to je bilo ime ostrva u Crvenom moru, kojega je bilo teško naći i gde se kopao žuti kamen u antička vremena. Sam topaz bio je nepoznat u antička vremena. U srednjem veku ime topaz se koristilo kao oznaka za žute dragulje.
