Prijeđi na sadržaj

Tutsi

Izvor: Wikipedija
Princeza Emma Bakayishonga od Ruande, pripadnica naroda Tutsija

Tutsi su jedan od tri domorodačka naroda u Ruandi i Burundiju u centralnoj Africi - ostala dva su Twa i Hutu. Twa (ili Watwa) su pigmeji - potomci prastanovnika. Hutu (ili Wahutu) su narod Bantu porijekla koji je dominirao Twa. Veliki broj sve tri skupine je stradao u ruandskom genocidu godine 1994.

Porijeklo Tutsija je izvor kontroverze. Neko vrijeme se smatralo kako su preci Tutsija hamitski narod iz Etiopije. Tu su teoriju promovirali belgijski kolonizatori nastojeći opravdati protežiranje Tutsija u odnosu na Hutue za vrijeme svoje vlasti. Argumente za to su pronašli u neobičnoj visini Tutsija i oštrijim nosevima, ali se danas gotovo i ne može pronaći bilo kakva bitnija fizička razlika između prosječnog Tutsija i prosječnog Hutua.

Ono što se zna da su preci današnjih Tutsija došli na područje današnje Ruande i Burundija u 15. vijeku i pokorili Hutue te uspostavili monarhiju koja je potrajala do kolonijalnih dana, a formalno ukinuta tek godine 1962. kada su stvorene nezavisne države Ruanda i Burundi. Nakon ruandskog genocida postala je popularna teorija kako su Tutsiji s Hutuima dijele Bantu porijeklo, te da su zapravo migrirali iz područja današnje Kenije.

Razlike između Hutua i Tutsija u fizičkom, kulturnom i jezičnom smislu gotovo da i ne postoje. Isto kao i Hutu, i Tutsi govore [Kirundi jeziko]m, a dijele i istu vjeru. Osnovna razlika između Hutua i Tutsija je u načinu života - Hutui su zemljoradnici, dok su Tutsi stočari. Čak postoje i rituali pomoću kojih Tutsi može postati Hutu i obrnuto.

Umjetna ili ne, ta je podjela bila i još uvijek jest uzrokom stalne političke nestabilnosti. U Ruandi se nakon završetka genocida javila inicijativa za formalno ukinuće Hutua i Tutsija i njihovu zamjenu zajedničkom ruandskom nacijom. Neki naučnici, pak, za Hutue i Tutsije koriste zajednički izraz Rundi.

Tutsi danas imaju dominantan položaj u Burundiju.

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]