Usora (općina)

Usora

[[Datoteka:{{{karta}}}|163px]]

Entitet

Federacija Bosne i Hercegovine

Kanton/županija

Zeničko-dobojski

Sjedište

Usora

Načelnik

?

Površina

? km²

Stanovništvo
- Ukupno
- Gustoća

?
?/km²

Usora je općina u Bosni i Hercegovini a nalazi se između Doboja i Tešnja. Prije rata u Usori je živjelo oko 8.500 osoba od kojih su većina bili Hrvati. Za vrijeme rata u BiH, Što zbog ratnih operacija, što zbog etničkog čišćenja, broj stanovnika se smanjio, tako da Usora danas broji samo 5.000 stanovnika.

O imenu

U bosanskom govoru se do danas sačuvao izraz ušur, što bi prevedeno sa latinskog značilo običajno pravo, a u narodu jednostavno običaj (pr. desetina brašna umjesto novca za meljaju). O porijeklu ovog naziva za jedan cijeli kraj treba unijeti i predpostavku da su još stari Rimljani ovaj kraj nazvali tako, pošto je od pamtivijeka bio neprohodan i s toga pogodan za zbijegove progonjenih starosjedilaca sa šireg ilirskog prostora (pravo na običaj = usure). Zanimljivo je da su svi stariji stanovnici ovog kraja nazivali rijeku Usoru Usura, a grad Doboj Dobuj .

Historija

Prostor oko rijeke Usore i njezinih pritoka zove se naprosto Usora. Bio je nastanjen još u paleolitiku ( starije kameno doba ), Dr Đuro Basler i Zdravko Marić su otkrili u Makljenovcu prebivališta čovjeka u tim prahistorijskim vremenima. Ime USORA u povijesnim vrelima spominje se prvi put godine 1225. u pismu pape Honorija III. Andriji II. ugarskohrvatskom kralju. Podrijetlo imena Usora je posebna zagonetka. Lingvisti i povjesničari se značajno razilaze pri utvrđivanju pravog vrela: od slavonske riječi V'SOR' u značenju ohol, ponosit, grub, srdit, osoran do pokušaja izvođenja njezinog imena iz naziva ondje nastanjenog iliskog plemena Oserijata. Naime, odbacivši ilirski posvojni sufiks -ata dobivamo ime rijeke Oser (-is), očevidno naša Usora-Usora. Držeći se ovoga vrela opstojanje imena USORA se u povijesti produbljuje od sedam i pol na najmanje dvadeset stoljeća.

Usora spada u red brojnih političkih poluovisnih oblasti, koje su opstojale na tlu Bosne i Hercegovine kao specifični politički organizmi i koji su postupno nestajali ostavivši za sobom poneki trag u narodnoj kulturi, mentalitetu i načinu života.

Do sada nisu otrkivena historijska vrela kada se Usora počela izdvajati kao posebna upravna župa, ali znamo da se početkom XIII. stoljeća formira kao posebna oblast, u dokumentima kao kneževina (Sebislav 1236. god.) a zatim kao banovina (Henrik Gisingovac 1272. god.) i najzad vojvodstvo (od 1326. godine rod Biloševića čija čast prelazi na rod Zlatonosovića od 1399. godine. Posljedni vojvoda je bio Tvrtko Stančić, s padom BiH pod Tursku vlast).

Ozbiljniju povezanost naroda usorskog kraja, propovjedajući blagoslov naravi, utemeljitelja je Katolička crkva u mentalitet, način života i narodnu kulturu ovog kraja.

Najstariji podatak o njenoj nazočnosti je pismo Pape Grgura IX kojim uzima 8. augusta 1236. godine pod svoju posebnu zaštitu,... dragog sina i plemenitog muža, sina pokojnog Stijepana bana bosanskoga a unuka Kulina bana, Sebislav, ljiljana među trnjem.

To trnje, po papi, jest bosansko plemstvo u Usori, zaraženo patarentskom herezom. Sto znaci da su bili bogumili ili tacnije pripadnici Bosanske Crkve. Kasnije je ove osobnosti postupno uvlačila i u Hrvate Hrvatske i Dalmacija.

Padom Bosne pod tursku vlast je i na ovim područjima počela islamizacija stanovništva.

Usora je većinskim dijelom nastanjena Hrvatima. Kroz osmansku vladavinu se hrvatski utjecaj konstantno smanjivao, da bi danas obuhvaćao uglavnom sela zapadno od Doboja. Pitanje je koji su čimbenici utjecali na to da su se, unatoč ogromnom pritisku koji je slomio okolno područje, u Usori do danas održali Hrvati.

Usora se za vrijeme rata u BiH nalazila na liniji fronte između bosanskosrpskih i snaga vlade u BiH, koje je na području Usore predstavljala 110. brigada HVO. Zbog nastojanja bosanskosrpskih snaga da upravo na području Usore probiju front, gotovo cijeli rat su se vodile žestoke borbe, ali linija fronta nije probijena.

Naseljena mjesta

Zanimljivosti

Povodom tog blagdana, kod nas poznatom kao "Ilina" u Mjesnoj Zajednici Ularice. Ularičani već unazad par godina organiziraju manifestaciju pod nazivom "Ilinske športske igre".

Hrvatsko kulturno umjetnicko drustvo Napredak podruznica "Izvor Žabljak" organizuje "Dani Hrvatske kulture" na godisnjem nivou od 24.07-27.07, sa sarolikim kulturno umjetnickim programom i sportskim natjecanjima.

Poznate ličnost

Vanjske veze