Idi na sadržaj

Hominidi

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Hominidi
(Hominidae)
Ugroženi: Pan, Gorilla i Pongo
Mužjak zapadnog gorile (Gorilla gorilla)
Mužjak zapadnog gorile (Gorilla gorilla)
Sistematika
CarstvoAnimalia
KoljenoChordata
RazredMammalia
RedPrimates
PodredAnthropoidea - Catarrhini
Uskonosni majmuni
NatporodicaHominoidea
PorodicaHominidae / Pongidae
RodHomo
Pan
Gorilla
Pongo
Gray, 1825.

Hominidi, poznati i kao veliki čovjekoliki majmuni, prije je naziv nego taksonomska oznaka, jer još uvijek postoje velike razlike u upotrebi ovog termina. To može isključiti ljude (u varijanti "ljudi i veliki majmuni") ili ih uključiti ("ljudi i neljudski veliki majmuni") formiraju jednu taksonomsku porodicu primata, uključujući četiri postojeća: u čimpanze (Pan), gorile (Gorilla) i orangutane (Pongo) s po dvije vrste i ljude (Homo) s jednom vrstom. Ovo su zajednička imena za četiri današnja roda u porodici Hominidae.[1][2][3][4]

Termin "hominid" se također upotrebljava u mnogo užem smislu, kao hominini ili "ljudi i čovjeku najsrodnije čimpanze".[5] Veliki broj poznatih izumrlih rodova su grupirani sa ljudima u potporodicu Homininae, a u drugoj su orangutani – Ponginae. Prema najnovijim procjenama zajednički predak svih rodova porodice Hominidae živjeli su prije otprilike 14 miliona godina, kad su se preci orangutana izdvojili od ostala tri roda. Preci ove porodice duže su evoluirani od onih za porodicu Hylobatidae, prije možda oko 15-20 miliona godina.

Opis i ponašanje

[uredi | uredi izvor]

Veliki majmuni su veliki, bezrepi primatia, od kojih je, od živućih vrsta, najmanji bonobo (30-40 kilograma težine), a najveće su gorile, čiji mužjaci važu i do 140–180 kg. Kod svih velikih majmunima, mužjaci su, u prosjeku, veći i jači od ženki, iako se stupanj spolnog dimorfizma uveliko razlikuje među vrstama. Iako je većina današnjih vrste pretežno četveronožna, svi mogu koristiti prednje udove (ruke) za prikupljanje hrane ili materijala za gniježđenje, a, u nekim slučajevima, za izradu i korištenje alata.

Većina vrsta su svaštojedi, ali voće je preferirana hrana među svima, isključujući neke grupe ljudi. Čimpanze i orangutani prvenstveno jedu voće. Kad im, u određeno doba godine, ponestane voća ili ako ga u nekim regijama nema, oni pribjegavaju ishranu izdancima i listovima, često bambusa, koji su jedna vrsta trave. Gorile imaju ekstremne prilagodbe za žvakanje i varenje nekvalitetne hrane, ali oni i dalje vole voće i, kad je god to moguće, dešava se da ga traže kilometrima. Ljudi, nakon neolitske revolucije, troše najviše žitarica i druge skrobne hrane, uključujući i više visoko prerađenu. Također su značajni izvori energije i druge pripitomjene biljke (uključujući i voće) i životinje (meso). Zubi hominida slični su zubima majmuna Starog svijeta i gibona, a posebno su veliki kod gorila. Zubna formula im je:

  • gornja vilica: 2.1.2.3, kod nižih 2.1.2.3.
  • donja vilica: 2.1.2.3, kod nižih 2.1.2.3.
    (Jedna strana, redom: sjekutići, očnjaci, pretkutnjaci, kutnjaci).

Ljudski zubi i čeljusti izrazito su mali za njihovu veličinu u odnosu na druge majmune, što može biti prilagođavanje na kuhanu hranu tokom više od milion godina.

Gorile

Bremenitost kod velikih majmuna traje 8-9 mjeseci, a najčešći rezultat je rađanje jednog potomka ili, rijetko, blizanaca. Mladi se rađaju bespomoćni, pa moraju biti zbrinuti duže vrijeme. U poređenju s većinom drugih sisara, veliki majmuni imaju izuzetno dug period odrastanja, a kod većine vrsta spolno sazriju za 8-13 godina (nešto duže nego kod ljudi). Kao rezultat toga, ženke obično rađaju samo jednom svakih nekoliko godina. Ne postoji posebna sezona parenja.

Gorile i čimpanze žive u porodičnim grupama od oko 5-10 jedinki, iako se ponekad formiraju i znatno veće grupe. Čimpanze žive u većim grupama koje se dijele i u manje grupe, kada voće postane manje dostupno. Kad u malim grupama ženke čimpanzi odu u odvojenim pravcima u potragu za voćem, dominantni mužjaci više ih ne mogu kontrolirati i one se često pare sa drugim podređenim mužjacima. Za razliku od toga, grupe gorila ostaju zajedno, bez obzira na dostupnost voća. Kad je voće teško naći, pribjegavaju lišću i izdancima. U grupama gorila mužjak je u stanju monopolizirati sve ženke u svojoj grupi. Ova činjenica posebno se odnosi na gorile, kod kojih je spolni dimorfizam izraženiji nego kod čimpanzi. Kod obiju vrsta (čimpanze i gorile) grupe uključuju barem jednog dominantnog mužjaka, a ženke napuštaju grupu čim spolno sazriju.

Historija predaka

[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte: Evolucija čovjeka

Sumatranski orangutan (Pongo abelii)
  • Hronološka skala evolucije života i njegove hominidne linije
Evolucijska novost Relativna hronologija
(u jednom danu)
Postanak Planete (prije 4,6 milijardi godina) Nulto vrijeme
Pojava organskog života na Planeti 05:44:00
Kambrijska eksplozija višećelijskih oblika života 21:11ʹ:00
Kolonizacija kopna 22:10:00
Pojava glodarskih prethodnika hominida 22:58:00
Pojava predaka hominida 22:58:00
Divergencija rodova Homo i Pongo 23:27:00
Pojava anatomski "moderne" vrste Homo sapiens 23:59:53

U ranom miocenu, prije oko 22 miliona godina, mnoge forme uskonosnih majmuna, iz istočne Afrike otočele su dugu historiju prvobitne diversifikacije. Fosili od prije 20 miliona godina uključuju fragmente koji su opisani kao Victoriapithecus , bili su najraniji majmuni Starog svijeta. Rodovi za koje se smatra da su u majmunskoj lozi potiču od prije 13 miliona godina. To su: su:

  • Proconsul,
  • Rangwapithecus,
  • Dendropithecus,
  • Limnopithecus,
  • Nacholapithecus,
  • Equatorius ,
  • Nyanzapithecus,
  • Afropithecus,
  • Heliopithecus, i
  • Kenyapithecus, svi iz istočne Afrike.

Prisustvo drugih uopćeno građenih ne-psetolikid majmjuna srednjeg miocena su iz međusobno udaljenih nalazišta: Otavipithecus (iz pećine depozita u Namibiji), Pierolapithecus i Dryopithecus (iz Francuske, Španije i Austrije) – dokazi su široke raznovrsnosti oblika u Africi i mediteranskom bazenu u relativno toplom i ujednačenom klimatske režimu ranog i srednjeg miocena. Najmlađi od miocenskih hominoida, Oreopithecus, iz ležišta uglja u Italiji, je živio do prije 9 miliona godina.[1]

Molekulski dokazi ukazuju na to da ee loza gibona (porodica Hylobatidae) odvojila od predaka velikih majmuna prije nekih 18-12. Miliona godina, a orangutanska (potfamilija Ponginae) od ostalih veliki majmuni odstupila je prije oko 12 miliona godina. Nema fosila koji jasno dokumentiraju porijeklo gibona, koji su možda postali od zasada nepoznatih]] himanoidnih populacija jugoistočne Azije, ali fosile proto-orangutana mogu predstavljati Sivapithecus iz Indije i Griphopithecus iz Turske, koji su datirani na prije oko 10 miliona godina.

Bliske vrste blizu zadnjiem zajedničkom pretku gorile, čimpanze i ljudi mogle bi biti Nakalipithecus iz Kenije i Ouranopithecus, Grčka. Molekulski dokazi ukazuju da su se prije između 8 i 4 miliona godina, prvo odvojile gorile, a zatim sčimpanze i bonobo (rod Pan ) od linije koja vodi do ljudi. Ljudska DNK je približno 98,4% identična sa onom kod čimpanze kada se uspoređuju jednostavni nukleotidni polimorfizmi (SNP). Vidi: Evolucijska genetika čovjeka. Fosilni tragovi gorile, čimpanze i bonoboa su ograničeni. Loše održavanje u određenim uvjetima (npr. prašumska tla imaju tendenciju da budu kisela i nagrizaju kosti) doprinosi da ovaj problem može uticati na moguće procjene i greške. Ostali hominini vjerojatno su bili prilagođen za suhe sredine izvan ekvatorijalnog pojasa, uz antilope, hijene, pse, svinje, slonove i konje. Vlažni ekvatorski pojas se suzio prije oko 8 miliona godina, pa ima vrlo malo fosilnih dokaza za odvalanje loze hominini iz loze Gorilla i Pan. Najstariji fosili, za koje se tvrdili da pripadaju ljudskoj lozi su Sahelanthropus tchadensis (prije 7 miliona godina) i Orrorin tugenensis (6 milona godina), zatim Ardipithecus (5,5-4,4 miliona godina), sa vrstama A. kadabba i A. ramidus.

Taksonomska historija

[uredi | uredi izvor]
Ljudi su jedan od ćetiri postojeća roda hominida.

Klasifikacija velikih majmuna je više puta revidirana u posljednjih nekoliko desetljeća. Ove različite revizije su dovele do raznovrsnu upotrebu riječi "hominida" - originalno značenje Hominidae odnosilo se samo na ono što je u modernom značenju Hominini, odnosno samo ljudi i njihovi najbliži predački srodnici. Značenje je takson postepeno mijenja, što je dovelo do njegovog današnjeg poimanja "hominida", koji uključuju sve velike majmune i ljude.

Model lobanje savremenog čovjeka
Fosili hominida prikazan u The Museum of Osteology, Oklahoma City, Oklahoma

Primatološki termin hominid je zbunjujući, sa brojnim sličnimriječima:

Mnogi naučnici, uključujući paleoantropologe, i dalje termin hominida koristiti u značenju: ljudi i njihovi direktni ili njima bliski dvonožni preci.

Kao što je već spomenuto, Hominidae je izvorno ime za ljude i njihove izumrle rođake, koji se, uz druge velike majmune stavljaju u posebnu porodicu, Pongidae. Međutim, definicija Pongidae podrazumijeva parafiletsku evoluciju, jer se čini da je barem jedna veliki vrsta velikih majmuna usko povezana sa ljudima, više nego sa drugim velikm majmunima. Većina taksonoma danas ohrabruje polazište da je to monofiletska grupa, što zahtijeva korištenje termina Pongidae uz ograničenje na samo jednog od velikih majmuna ove grupe ( rod Pongo – orangutani). Stoga, mnogi biolozi u Hominidae uključuju i Pongidae kao potfamiliju Ponginae ili ih kasnije ograničitavaju na orangutane i njihove izumrle srodnike, kao što je Gigantopithecus . Taksonomija koja je ovdje prikazana je usaglašena sa prati monofiletskom grupiranju, prema modernom shvatanju filogenetskih međuodnosa ljudi i majmuna, osobito u skupini veliki majmuni. Čovjek i njemu posebno bliziski srodnici formiraju potfamilija Homininae. Nekoliko istraživača idu tako daleko da u nju uključuju i čimpanze i bonoboe.[6][7] i gorile[8][9] u rodu Homo zajedno sa ljudima. Alternativno, oni fosilni rođaci koji su srodniji ljudima nego najbliže žive vrste velikih majmuna predstavljaju članove porodice Hominidae bez nužnog označavanja potfamilija ili plemenskih (tribusnih) kategorija.[10]

Proučavani su mnogi od izumrlih hominida da se pomogne razumijevanju međuodnosa između modernog čovjeka i ostalih postojećih hominida. Neki od izumrlih članova ove porodice uključuju Gigantopithecus , Orrorin, Ardipithecus, Kenyanthropus, i od potporodice Australopithecinae: rodove Australopithecus i Paranthropus. Precizni kriteriji za pripadnost u plemenu Hominini u sadašnjim razumijevanjima ljudskog porijekla nisu jasni, ali takson uglavnom uključuje one vrste čija se DNK više od 97% podudara sa sa genomom modernog čovjeka, i ispoljavaju potencijale za jezik ili za jednostavne kulturi slične aktivnosti izvan porodice ili grupe. Teorija uma, uključujući i onu koja se predaje na fakultetima, kao mentalno stanje atribucije, empatije, pa čak i empatične obmane je kontroverzan kriterij za razlikovanje odraslih ljudi, u tom pogledu, kao samih među hominidima. Ljudi stiču ove kapaciteta pri uzrastu od oko četiri i po godine, dok nije ni dokazano niti opovrgnuo da je gorile, čimpanze i bonobo razvijaju teoriju uma.[11] Ovo se također odnosi i na majmune Novog svijeta, koji su izvan porodic velikih majmuna, kao, npr. kapucini izamorci.[4][12][13]

Međutim, bez mogućnosti da se testira da li su rani članovi tribusa Hominini (kao što je Homo erectus , Homo neanderthalensis , ili čak Australopithecinae imali teoriju uma, teško je ignorirati sličnosti koje su tako uočljive kod svojoih današnjih srodnika. Orangutani su također pokazali da imaju predispozicijekulture, poredeći ih sa onim kod čimpanzi, pa neki smatraju da i oni mogu zadovoljiti ove kriterije. Međutim, ovakve naučne debater imaju i političko značenje za zagovornike personaliteta i osobenosti velikih majmuna.

Klasifikacija

[uredi | uredi izvor]
Evolucijsko stablo Hominoidea: nakon inicijalne separacije od glavne linije Hylobatidae (sadašnji giboni), prije oko nekih 18 miliona godina, linija Pongidae se udaljila vodeći ka današnjim orangutanima, dok su se Hominidae kasnije podijelile na tribuse Gorillini i Hominini.

Recentni oblici

[uredi | uredi izvor]
Kosturi glave orangutana i gorile
Kosturi glave i mozgovi čovjeka i čimpanze, kao što je prikazano u ' Histoire naturelle des mammifères
(Gervais)

Sedam današnjih vrsta velikih majmuna je klasificirano u četiri roda. Najšire je prihvaćena slijedeća klasifikacija.

Fosilni oblici

[uredi | uredi izvor]
Replika OH 5 lobanje, poznate i kao "Orašarski čovjek" (otkrila: Mary Leakey.

Pored postojećih vrsta i podvrsta, arheolozi, paleontolozi i antropolozi (a ponekad i „slučajni nalaznici“ ) su otkrili brojne izumrle vrste velikih majmuna. U nastavku slijedi njihova taksonomija.[14] Familija Hominidae

  • Subfamilija Ponginae[15]
    • Tribus Lufengpithecini †
      • Lufengpithecus
        • Lufengpithecus lufengensis
        • Lufengpithecus keiyuanensis
        • Lufengpithecus hudienensis
    • Tribus Sivapithecini †
      • Ankarapithecus
        • Ankarapithecus meteai
      • Sivapithecus
        • Sivapithecus brevirostris
        • Sivapithecus punjabicus
        • Sivapithecus parvada
        • Sivapithecus sivalensis
        • Sivapithecus indicus
      • Gigantopithecus
        • Gigantopithecus bilaspurensis
        • Gigantopithecus blacki
        • Gigantopithecus giganteus
    • Tribus Pongini
      • Khoratpithecus †
        • Khoratpithecus ayeyarwadyensis
        • Khoratpithecus piriyai
        • Khoratpithecus chiangmuanensis
      • Pongo (Orangutani)
        • Pongo hooijer †
  • Subfamilija Homininae
    • Tribus Dryopithecini †
      • Pierolapithecus †
        • Pierolapithecus catalaunicus
      • Udabnopithecus †
        • Udabnopithecus garedziensis
      • Graecopithecus (?=Ouranopithecus) † (upitno)
        • Graecopithecus freybergi (?=Ouranopithecus macedoniensis)
      • Otavipithecus †
        • Otavipithecus namibiensis
      • Morotopithecus †
        • Morotopithecus bishopi
      • Oreopithecus (Položaj upitan)
        • Oreopithecus bambolii
      • Nakalipithecus
        • Nakalipithecus nakayamai
      • Anoiapithecus
        • Anoiapithecus brevirostris
      • Dryopithecus
        • Dryopithecus wuduensis
        • Dryopithecus fontani
        • Dryopithecus brancoi
        • Dryopithecus laietanus
        • Dryopithecus crusafonti
    • Rudapithecus †
      • Rudapithecus hungaricus
    • Samburupithecus †
      • Samburupithecus kiptalami
    • Tribus Gorillini
      • Chororapithecus † (Upitan položaj)
        • Chororapithecus abyssinicus
    • Tribus Hominini
      • Subtribus Hominina
        • Sahelanthropus † (Homininski status visoko upitan)
          • Sahelanthropus tchadensis
        • Orrorin †
          • Orrorin tugenensis
        • Ardipithecus †
          • Ardipithecus ramidus
          • Ardipithecus kadabba
        • Kenyanthropus † (Upitan položaj)
          • Kenyanthropus platyops
        • Praeanthropus †
          • Australopithecus bahrelghazaili (Praeanthropus bahrelghazali)
          • Australopithecus anamensis (Praeanthropus anamensis)
          • Australopithecus afarensis (Praeanthropus afarensis)
        • Australopithecus †
          • Australopithecus africanus
          • Australopithecus garhi
          • Australopithecus sediba
        • Paranthropus †
          • Paranthropus aethiopicus
          • Paranthropus robustus
          • Paranthropus boisei
        • Homo (rod)|Homo]] – neposredni preci današnjih ljudi
          • Homo gautengensis †
          • Homo rudolfensis †
          • Homo habilis †
          • Homo floresiensis †
          • Homo erectus †
          • Homo ergaster †
          • Homo antecessor †
          • Homo heidelbergensis †
          • Homo cepranensis †
          • "Denisova hominin" (Naučno ime još uvijek nije određeno) †
          • Homo neanderthalensis (Uobičajeno: Neandertalac) †
          • Homo rhodesiensis †
          • Homo sapiens
            • Homo sapiens idaltu †
            • Drevni Homo sapiens (Lokalitet: Cro-Magnon, uobičajeno; Kromanjonac) †
            • "Ljudi iz Red Deera" † (Naučno ime još uvijek nije određeno – možda je hibrid rasa recentnih ljudi)[16][17])

Pravni status

[uredi | uredi izvor]

Zbog bliske genetičke veze između ljudi i drugih velikih majmuna, određene organizacije za zaštitu prava životinja, kao što su Great Ape Project, tvrde da su i veliki majmuni ličnosti i bi im trebalo dati osnovna ljudskih prava. Neke zemlje su uvele a zakonsku regulativu za zaštitu velikih majmuna od bilo koje vrste naučnih ispitivanja.

Tako je 25. juna 2008. godine, španski parlament je podržao novi zakon koji zabranjuje "uzimanja majmuni za cirkuse, televizijske reklamame ili snimanja".[18]

Konzervacija

[uredi | uredi izvor]

Slijedeća lista donosi procijenjeni broj velikih majmuma koji žive van zooloških vrtova.

Vrsta Procijenjeni broj
Borneanski orangutan 61.234
Sumatranski orangutan 6.667 [19]
Zapadni gorila 200.000[20]
Istočni gorila 6.000
Obični čimpanza 100.000[21]
Bonobo 10.000
Ljudi 7,300.722.300 [22]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b Wood B. (2005): Human evolution – A very short introduction. Oxford University Press, Oxford, ISBN 0-19-280360-3.
  2. ^ Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze, "Svjetlost", Sarajevo; ISBN 9958-9344-2-6.
  3. ^ Boaz N. T. (1999): Essentials of biological anthropology, Prentice Hall, New Jersey; ISBN 0-13-080793-1.
  4. ^ a b British Museum of Natural History, Ed. (1991): Man's place in evolution.Natural History Museum Publications, Cambridge University Press, London, ISBN 0 521 40864 pogrešan ISBN 4.
  5. ^ White T. D. et al. (2009): Ardipithecus ramidus and the paleobiology of early hominids. Science, 326 (5949): 64–86.
  6. ^ http://news.nationalgeographic.com/news/2003/05/0520_030520_chimpanzees.html.
  7. ^ http://www.nationalgeographic.com/index.html National Geographic
  8. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 30. 11. 2007. Pristupljeno 14. 1. 2015.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  9. ^ Watson E. E. et al. (2001): Homo genus: a review of the classification of humans and the great apes, In: Tobias, P. V. et al., Eds :Humanity from African naissance to coming millennia. Firenze Univ. Press, Florence.
  10. ^ Schwartz J.H. (1986): Primate systematics and a classification of the order. Comparative primate biology volume 1: Systematics, evolution, and anatomy, Eds: Swindler D. R., Erwin J., Alan R. Liss, New York.
  11. ^ http://www.bbsonline.org/documents/a/00/00/05/46/index.html Arhivirano 4. 12. 2007. na Wayback Machine.
  12. ^ Boaz N. T. (1999): Essentials of biological anthropology. Prentice Hall, New Jersey,ISBN 0-13-080793-1.
  13. ^ Mader S. S. (2000): Human biology. McGraw-Hill, New York, ISBN 0-07-290584-0; ISBN 0-07-117940-2.
  14. ^ http://www.helsinki.fi/~mhaaramo/metazoa/deuterostoma/chordata/synapsida/eutheria/primates/hominoidea/hominoidea.html.
  15. ^ Haaramo, Mikko (4. 2. 2004). "Pongidae". Mikko's Phylogeny Archive.
  16. ^ http://www.newscientist.com/article/dn21586-chinese-human-fossils-unlike-any-known-species.html.
  17. ^ http://animals.nationalgeographic.com/animals/mammals/orangutan.html Arhivirano 16. 6. 2007. na Wayback Machine, National Geographic Society.
  18. ^ http://www.reuters.com/article/scienceNews/idUSL256586320080625 |title=Spanish parliament to extend rights to apes |access-date=2008-07-11 |date=2008-06-25 |publisher=Reuters}}
  19. ^ http://www.yorku.ca/arusson/Papers/GoI%20OU%20action%20plan%2007-17.pdfOrangutan[mrtav link] Action Plan 2007–2017, Government of Indonesia .
  20. ^ http://www.unep.org/Documents.Multilingual/Default.asp?DocumentID=556&ArticleID=6033&l=en&t=long Arhivirano [Date missing] na Portuguese Web Archive, United Nations Environment Programme
  21. ^ Linda Vigilant (2004). "Chimpanzees". Current Biology. 14 (10): R369–R371. doi:10.1016/j.cub.2004.05.006. PMID 15186757.[mrtav link]
  22. ^ "World Population Clock". Population Reference Bureau. Pristupljeno 23. 8. 2013.

Vanjski linksovi

[uredi | uredi izvor]
Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Hominidi
Logo Wikiknjiga
Logo Wikiknjiga
Wikiknjige sadrže više informacija o: Hominidae
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Hominidi&oldid=3554799"