Helikopter
Helikopter[1] je zrakoplov koji se održava i kreće kroz zrak pomoću jednog ili više horizontalnih rotora (propelera). Helikopteri su klasificirani kao zrakoplovi sa rotacionim krilima (uzgonskim površinama) za razliku od klasičnih zrakoplova s fiksnim krilima. Riječ helikopter je nastala od grčkih riječi heliks (spirala) i pteron (krilo).
U kineskoj knjizi Baopuzi, iz 4. vijeka p. n. e., je opisana ideja svojstvena letjelici sa rotirajućim krilom. Leonardo da Vinci[2] u 1480-tim dizajnira mašinu koja bi se mogla nazvati "vazdušnim vijkom" (elisom). Njegove napomene sugerišu da je on napravio male leteće modele, ali nema dokaza da je uspio da se zajedno sa elisom okreće i cijela letjelica.
U julu 1754. Mihail Vasiljevič Lomonosov demonstrira pred Ruskom akademijom nauka mali koaksijalni rotor koji je bio pogonjen oprugom, uz sugestiju da se koristi za podizanje meteoroloških instrumenata. Drugi stručnjaci koji su učestvovali u izradi helikoptera su Christian de Launoy i njegov mehaničar Bienvenu 1783, te Sir George Cayley, čiji su radovi imali uticaj na kasnije pionire avijacije. Alphonse Penaud je napravio 1870. godine helikopter-igračku sa koaksijalnim motorom. Jedna od ovih igračaka je bila inspiracija braći Wright da slijede san o letenju.
Gustave de Ponton d'Amécourt, francuski izumitelj, smišlja riječ helikopter[3] 1861. godine za svoj mali model pogonjen parom. Iako je po prvi put korišten aluminij, model nikada nije poletio. Enrico Forlanini je 1877. napravio također parom pogonjeni helikopter[4] koji se uspio podići 13 metara iznad tla. Parni helikopter Emmanuela Dieuaidea je paru dobijao kroz crijevo iz bojlera sa zemlje. Letjelica koju dizajnira Dandrieux uzdiže se iznad zemlje oko 12 metara i uspijeva se održati 20 sekundi, oko 1878. godine.
James Gordon Bennett daje Thomasu Edisonu 1000 američkih dolara 1885. da vodi eksperimente u pravcu razvoja letenja. Edison je napravio helikopter, a kao gorivo mu služi nitroceluloza, koju pokušava iskoristiti za pogon motora sa unutrašnjim sagorijevanjem. Eksplozije uništavaju helikopter, pa je i jedan radnik doživio teške opekotine.
Ján Bahýľ,[5] slovački izumitelj, je prilagodio motor sa unutrašnjim sagorijevanjem za pogon svog helikoptera, koji se 1901. uspijeva podići pola metra. Međutim, 5. maja 1905. njegova letjelica leti 1500 metara na visini od 4 metra. 1908. Edison patentira helikopter sa pogonom na benzin, koji nije nikada poletio.
Prvi letovi
[uredi | uredi izvor]Dvojica braće iz Francuske, Jacques i Louis Breguet[6], počinju sa eksperimentima aerodinamičnog oblika helikoptera 1906, i već sljedeće godine prave Gyroplane No. 1. Premda je sam datum nejasan, negdje između 14. augusta i 29. septembra 1907. Gyroplane podiže svog pilota u zrak, oko 0,6 metara, jednu minutu.
Iste godine francuz Paul Cornu[7] dizajnira i pravi Cornu helikopter pogonjen Antoinette motorom od 24 konjske snage (18 kW). 13. novembra 1907. taj helikopter podiže izumitelja 0,3 metra i ostaje tako 20 sekundi. Izvještava se da je to prvi pravi slučaj pilotiranja helikopterom. Cornu helikopter je kasnije zapostavljen zbog nestabilnosti.
Danski izumitelj Jacob Ellehamer[8] pravi Ellehamer helikopter 1912, koji se sastoji od rama opremljenog sa dva suprotno okrećuća diska. Eksperimenti su nastavljeni, bilo je nekoliko uspješnih uzijetanja, sve do septembra 1916. kada se u jednoj nezgodi uništio rotor.
Prvi helikopteri u SFR Jugoslaviji su bili Sikorski S-51 Mk1B od kojih je nastala prva helikopterska jedinica - eskadrila 1954. godine, a dok je prvi certificirani pilot helikoptera bio kapetan Nikola Jović. Prvi izrađeni helikopteri u fabrici Soko u Mostaru i Jugoslaviji su bili Sikorski S-55 kada su 1961. godine isporučeni prvi primjerci JRV. Prvi policijski helikopteri u Jugoslaviji su bili Agusta Bell 47J koji je od 1965. godine koristio Savezni sekretarijat unutrašnjih poslova - SSUP.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Helicopter | Facts, History, & Types | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). 31. 5. 2024. Pristupljeno 9. 6. 2024.
- ^ "Aerospace students revive Leonardo da Vinci's aerial screw (and turn it into an electric personal aerial vehicle for today)". CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "DMG Lib: Browse, Persons". www.dmg-lib.org (jezik: engleski). Pristupljeno 9. 6. 2024.
- ^ "Enrico Forlanini | Italian inventor | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). Pristupljeno 9. 6. 2024.
- ^ a.s, Petit Press. "Helicopter inventor Ján Bahýľ died 100 years ago". spectator.sme.sk (jezik: engleski). Pristupljeno 9. 6. 2024.
- ^ "Louis-Charles Bréguet | Aviation Pioneer, Inventor & Engineer | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). 30. 4. 2024. Pristupljeno 9. 6. 2024.
- ^ Petrescu, Florian Ion; Petrescu, Relly Victoria (2012). The Aviation History (jezik: engleski). BoD – Books on Demand. ISBN 978-3-8482-3077-8.
- ^ "San Diego Air & Space Museum - Historical Balboa Park, San Diego". sandiegoairandspace.org. Pristupljeno 9. 6. 2024.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- Vilin konjic - helikopter S-51 u jugoslovenskom ratnom vazduhoplovstvu. str. 26, magazin Odbrana, Arsenal br. 90, Aleksandar Radić, 15. jun 2014.
- Začetnik vertikalnog manevra - helikopter Sikorski S-55. str. 21/51, magazin Odbrana, Arsenal br. 16, Aleksandar Radić, 18. april 2008.
- Helikopter Agusta Bell u JRV i PVO. str. 26, magazin Odbrana, Arsenal br. 80, Aleksandar Radić, 15. august 2013.
- Dvojka - helikopter Mi-2. str. 27, magazin Odbrana, Arsenal br. 59, Aleksandar Radić, 15. novembar 2011.
- Helikopter amfibija - Mi 14PL u nauružanju juguslovenske armije, Aleksandar Radić, magazin Odbrana, Arsenal br. 85, 2014.
- Lovac na podmornice – helikopter kamov Ka–28. str. 24, magazin Odbrana, Arsenal br. 87, Aleksandar Radić 15. mart 2014.
- Beogradski helikopter – nedosanjan san domaće vazduhoplovne industrije str. 30, magazin Odbrana, Arsenal br. 88, Milan Budimir, 15. april 2014.
