Lotos

Lotos
*Nelumbo nucifera*
Lotos; Nelumbo nucifera
Sistematika
Carstvo	Plantae
Koljeno	Angiospermae
Razred	Eudicotilae
Porodica	Nelumbonaceae
Rod	Nelumbo
Vrsta	N. nucifera
Dvojno ime
	Nelumbo nucifera; Linne
Sinonimi
	Nelumbium speciosum Willd.; Nymphaea nelumbo; Nymphaea stellata;

Lotos, rjeđe lotus (latinski: Nelumbo nucifera), je zeljasta višegodišnja vodena biljka koja raste u toplim slatkim vodama Azije, Afrike i sjeveroistočne Australije. Rasprostranjena je širom svijeta, kao unesena dekorativna biljka.^[1]

Lotos ima debeli, okrugli list na stabljici i ružičaste cvjetove. Plod je roščić. Rizom i sjeme sadrže škrob i koriste se u ishrani.

U mitologiji, lotos je biljka čiji plodovi su jeli narodi drevne Afrike. Prema njoj, ko bi okusio plodove - zauvijek je ostatau u zemlji Lotofagā.

Nelumbo nucifera je poznata i kao indijski lotos, sveti lotus, indijski grah i pod mnogim drugim lokalnim nazivima, jedna je od dvije vrste vodenih biljka u porodice Nelumbonaceae. Linneov binomni naziv Nelumbo nucifera (Gaertn) je trenutno prepoznatljivo ime za ovu vrstu, koje je svrstava u sinonimna imena, Nelumbium speciosum / Nymphaea nelumbo, između ostalih (Carl Ludwig Willdenow Willd). (Ovi nazivi su zastarjeli sinonimi i treba ih izbjegavati u tekućim radovima.)

Opis

Lotos je vodena biljka vodene sa rizomom dužine i do 10-20 metara, debelim i razgranatim, s brojnim donjim ograncima, duboko ukorijenjeni u dnu bazena.

Listovi plutaju ili su nešto ispod površine vode, plavkasto zeleni, liska zaobljena, od (25-) 30–100 cm u promjeru. Gola je I često valovitog ruba, hidrofobna; stabljika je normalno kratka, 1–2 m ili više duga, sa fistulama.

Cvjeta u proljeće i kasno ljeto (obično od juna do augusta). Cvjetovi su promjera (1-)16 do 23. cm, jarko ružičasti do blijedi ili bijeli, mirisni, sa latica e udubljenim laticama, duguljasto-eliptične, 5-10 × 3–5 cm; antere su duge 1–2 cm. Stabljika je obično sa kvržicama i prevazilazi visinu lišća.

Plodovi su kompleksno formirane od elipsoidnne čašice, promjera 5–10 cm, nešto grublje izbrazdanih strana, uz skraćenu površinu vrha (apeksa), a ugrađen u udubljenju orašice. Mlada orašica ima dimenzije 10-20 × 7–13 mm, ovalna je, obično više od 1,5 × šira nego nego duža.

Lotos je u Koreji simbol čistoće, jer rastući čak i u blatu, dolazi kao blagoslov za poboljšanje izgleda svakog krajolika.

U diploidnoj hromosomskoj garnituri ima 2n = 16.^[2]^[3]^[4]

Upotreba

Prepoznatljive sušene glave sjemena, koji podsjećaju na slavine nsprava za zalijevanje, široko se prodaju u cijelom svijetu za dekorativne svrhe i za arnžiranje sušenog cvijeća.

Cvjetovi, sjemenke, mladi listovi, i "korijeni" (rizomi) su jestivi. U Aziji, latice se ponekad koriste za ukras, dok se veliki listovi koriste kao tanjir ili omot za hranu. U Koreji, lišće i latice se koriste kao biljni čajevi (‘’tisane"), Yeonkkotcha) koji se prave od sušenih latica bijelih lotosa i yeonipcha', sa lišćem. Stabljike mladih biljki lotosa služe kao sastojak salata u vijetnamskoj kuhinji]]. Rizomi (pod nazivom ǒu (藕) u pinyin kineskom, Ngau u cantonskom, thambou u manipuri, kamal kakri u Hindu, Renkon: レンコン | レンコン]], 蓮根 | 蓮根 na japanskom, i yeongeun (연근) na korejskom) se koristi kao povrće u supi, prženo, dinstano, a Braised jela od korijena se koriste kao tradicijski azijski biljni lijek. Latice, lišće i rizomi mogu se jesti i sirovi, ali postoji opasnost od transmisije parazita (npr, Fasciolopsis buski ). Stoga se preporučuje da budu kuhani prije jela .

U državama južne Indije, kriške stabljike lotosa, marinirane sa soli da se osuše, a sušene kriške se prže i koriste kao prilog. U Kerali (u Malayalam "താമര") i Tamil Naduu, ovaj proizvod se zove "Thamara Vathal". U Šri Lanki, fino narezani lotosovi rizomi kuhani sa kokosovim mlijekom i začinima, je popularni curry poznat kao Nelum Ala (නෙලුම් අල). U Vijetnamu, gorko jelo od klice sjemena lotosa je također u jelu tisane (trà tim sen).

Hranjiva vriednost lotosa (kuhanog – neslanog)

Sastojak	Količina
Voda	81,42 g
Energija	278 kJ
Proteini	1,58 g
Masti	0,07 g
Ugljikohidrati	16,02 g
Vlakna	3,1 g
Šećeri	0,50 g
Kalcij	26 mg
Željezo	0,9 mg
Magnezij	22 mg
Fosfor	78 mg
Kalij	363 mg
Natrij	45 mg
Cink	0,33 mg
Mangan	0,22 mg
Vitamin C	27,4 mg
Tiamin	0,127 mg
Riboflavin	0,01 mg
Niacin	0,3 mg
Pantotenska kiselina	0,302 mg
Vitamin B6	0,218 mg
Folat	8 ug
Holin	25,4 mg
Izvor podataka: [https://web.archive.org/web/20150919042610/http://ndb.nal.usda.gov/ndb/search/list?qlookup=11255&format=Full Arhivirano 19. 9. 2015. na Wayback Machine Link to USDA Database esntry

Jedinstvena tkanine od lotusovih biljnih vlakana se proizvode samo u Inle Lake, Mijanmar i koriste se za tkanje posebne odjeće za Buddhinu slika pod nazivom Kya thingahn (lotusov ogrtač ).

Pod povoljnim okolnostima sjeme ove biljke može ostati održivo dugi niz godina, sa najstarijim zabilježenim klijanje sjemena od prije 1.300 godina na sjeveroistoku Kine.^[5]

Galerija

Kuhano, narezano, lotosovo korijenje, koristi se u različitim azijskim kuhinjama.
Lotosovi rizomi
Plod Nelumbo nucifera osušene sjemenke se koriste za dekorativne aranžmane.

Reference

^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.
^ Perry F. (1972): Flowers of the World. Bonanza Books, ISBN 060001634X.
^ Serventy V., Raymond R. (1980): Lakes & Rivers of Australia. Summit Books, pp. 102–103.
^ Kaesuk Y. C. (1996): Heat of lotus attracts insects and scientists. New York Times. Retrieved 2012-11-14.
^ Shen-Miller, J.; Schopf, J. W.; Harbottle, G.; Cao, R.-j.; Ouyang, S.; Zhou, K.-s.; Southon, J. R.; Liu, G.-h. (2002). "Long-living lotus: Germination and soil -irradiation of centuries-old fruits, and cultivation, growth, and phenotypic abnormalities of offspring". American Journal of Botany. 89 (2): 236–47. doi:10.3732/ajb.89.2.236. PMID 21669732.

Vanjski linkovi

Wikimedia Commons ima datoteke na temu: Nelumbo nucifera, Lotus i Lotus root.

Logo Wikivrsta

Wikivrste imaju dodatne informacije vezane za: Lotos

"Lotus Symbol in Vietnamese Culture". Arhivirano s originala, 30. 5. 2015. Pristupljeno 18. 5. 2015.

[1] Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.

[2] Perry F. (1972): Flowers of the World. Bonanza Books, ISBN 060001634X.

[3] Serventy V., Raymond R. (1980): Lakes & Rivers of Australia. Summit Books, pp. 102–103.

[4] Kaesuk Y. C. (1996): Heat of lotus attracts insects and scientists. New York Times. Retrieved 2012-11-14.

[5] Shen-Miller, J.; Schopf, J. W.; Harbottle, G.; Cao, R.-j.; Ouyang, S.; Zhou, K.-s.; Southon, J. R.; Liu, G.-h. (2002). "Long-living lotus: Germination and soil -irradiation of centuries-old fruits, and cultivation, growth, and phenotypic abnormalities of offspring". American Journal of Botany. 89 (2): 236–47. doi:10.3732/ajb.89.2.236. PMID 21669732.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]