Idi na sadržaj

Zaprešić

Koordinate: 45°51′26″N 15°48′17″E / 45.85722°N 15.80472°E / 45.85722; 15.80472
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Zaprešić
Grad
Grad Zaprešić
Zaprešić, centar
Zaprešić, centar
Zastava Zaprešić
Zastava
Službeni grb Zaprešić
Grb
Zaprešić nalazi se u Hrvatska
Zaprešić
Zaprešić
Lokacija u Hrvatskoj
Koordinate: 45°51′26″N 15°48′17″E / 45.85722°N 15.80472°E / 45.85722; 15.80472
Država Hrvatska
Županija Zagrebačka
Vlada
 • GradonačelnikŽeljko Turk (HDZ)
Površina
 • Općina52,60 km2
Najveća nadmorska visina131 m
Stanovništvo (2011)
 • Općina25.223
 • Općina (gustoća)479,52 /km2
 • Naselje19.644
Vremenska zonaCET (UTC+01:00)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+02:00)
Poštanski broj10290
Pozivni broj(+385) 10
Veb-sajtGrad Zaprešić
Zaprešić, rimokatolička crkva "Sv. Ivan Krstitelj"

Zaprešić je grad u Hrvatskoj, u Zagrebačkoj županiji.

Geografski položaj

[uredi | uredi izvor]

Zaprešić se nalazi u sjevernom dijelu zemlje u neposrednoj okolini glavnog grada Zagreba. Treći je po veličini grad u Zagrebačkoj županiji. Sa 479,52 stanovnika po kvadratnom kilometru, Zaprešić je najgušće naseljeno područje u županiji.

Rijeke

[uredi | uredi izvor]

Sutla na zapadu, Sava na jugu, Krapina na istoku.

Brdski dio

[uredi | uredi izvor]

Medvednica na istoku, Marijagoričko-zagorsko pobrđe na sjeverozapadu

Prirodni rezervati

[uredi | uredi izvor]

Orintološki rezervat Sava u gradu Zaprešiću i općini Brdovec, Cret Dubravica u općini Dubravica (stanište rosike, jedine pronađene biljke mesožderke u Hrvatskoj), Park prirode Medvednica na području grada Zaprešića, te općina Bistra i Jakovlje.

Historija

[uredi | uredi izvor]

O prahistoriji zaprešićkog kraja svjedoče kamene sjekire iz neolitika nađene u Brdovcu, bakrene sjekire iz eneolitika nađene u Mariji Gorici, tragovi nalazišta željeznog doba na Sv. Križu.

Antički ostaci pronađeni su u Drenju kod Brdovca. U doba Starog Rima tuda je prolazila cesta Emona (Ljubljana) – Neviodunum – (Drnovo kraj Krškog, do kojeg je tada i Sava bila plovna) – Siscia (Sisak). U Drenju je bio prijelaz preko Save preko kojeg se lokalna cesta uz Sutlu spajala s državnom cestom Emona – Siscia.

Krajem 11. vijeka(oko 1094. godine) Ača, pouzdanik kralja Ladislava, od kralja je dobio područja sa istočne i zapadne strane Medvednice. Na njenim zapadnim krajevima počinjao je posjed koji se pružao uz Savu do Sutle, od kojeg se razvilo susedgradsko-stubičko vlastelinstvo, drugo najveće svjetovno vlastelinstvo u Zagrebačkoj županiji.

Tokom 15.-16. vijeka doseljavaju se izbjeglice pred Osmanlijama. Neki od njih bježali su iz Pounja i Like, a potomci su im do sada sačuvali ikavicu (Drenje Brdovečko) koja se i danas govori, te kao posebna vrsta kajkavštine izučava u osnovnoj školi Ivan Perkovac u Šenkovcu.

Kmetovi su godine 1573. podigli Seljačku bunu, a jedan od njenih vođa bio je Ilija Gregorić, iz Marije Gorice. Krajem 16. vijeka posjedi se drobe u niz malih vlastelinstava, te u 17. i 18. vijeku tu živi niz sitnih plemića. Podsjetnik na njih brojne su jednostavne kurije, podignute na desecima malih posjeda, a neke su sačuvane i do danas.

Zaprešić je nastao na raskršću regionalnih i međunarodnih saobraćajnih pravaca. Kroz Zaprešić je prošla i trasa prve željezničke pruge u Hrvatskoj. Prema nekim teorijama, od konjskih zaprega kojima su putovali trgovci u Zagreb dolazi i ime Zaprešić. Prvi pisani spomen Zaprešića vezuje se uz župnu crkvu Sv. Petra koja je podignuta 1334. godine.

U Zaprešiću je 1920. osnovana Industrija mesnih proizvoda d.d., uz "Sljeme" i petrinjski "Gavrilović", najstarija mesna industrija Hrvatske.

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare zagrebačke prigradske općine Zaprešić.

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Zaprešić)

Na popisu stanovništva 2011. godine, grad Zaprešić je imao 25.223 stanovnika, od čega u samom Zaprešiću 19.644.

Grad Zaprešić

[uredi | uredi izvor]
Broj stanovnika po popisima[1]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
3.120 3.334 3.634 4.280 4.660 5.058 5.404 5.810 6.284 6.540 7.484 9.101 12.773 20.720 23.125 25.223

Napomena: Nastao iz stare općine Grad Zagreb. U 1857. i od 1869. do 1981. dio podataka sadržan je u općini Brdovec.

Zaprešić (naseljeno mjesto)

[uredi | uredi izvor]
Broj stanovnika po popisima[1]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
791 790 988 1.241 1.394 1.490 1.803 1.889 2.294 2.537 3.311 4.992 8.201 15.678 17.538 19.644

Popis 1991.

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Zaprešić)

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mjesto Zaprešić je imalo 15.678 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.
Hrvati
  
 13,791 87,96%
Srbi
  
 679 4,33%
Jugoslaveni
  
 180 1,14%
Muslimani
  
 152 0,96%
Slovenci
  
 84 0,53%
Albanci
  
 58 0,36%
Makedonci
  
 33 0,21%
Crnogorci
  
 27 0,17%
Mađari
  
 27 0,17%
Česi
  
 14 0,08%
Nijemci
  
 8 0,05%
Romi
  
 8 0,05%
Ukrajinci
  
 7 0,04%
Slovaci
  
 5 0,03%
Bugari
  
 2 0,01%
Jevreji
  
 2 0,01%
Poljaci
  
 2 0,01%
Rusini
  
 2 0,01%
Vlasi
  
 1 0,00%
ostali
  
 23 0,14%
neopredijeljeni
  
 326 2,07%
region. opr.
  
 30 0,19%
nepoznato
  
 217 1,38%
ukupno: 15.678

Popis 1910.

[uredi | uredi izvor]
Zaprešić
jezik vjera

ukupno: 1,490

  Hrvatski 1,430 (95,97%)
  Slovenski 22 (1,47%)
  Mađarski 17 (1,14%)
  Srpski 13 (0,87%)
  Njemački 4 (0,26%)
  Češki 2 (0,13%)
  Italijanski 2 (0,13%)
<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;

ukupno: 1,490

  Rimokatolici 1,463 (98,18%)
  Pravoslavci 13 (0,87%)
  Jevreji 12 (0,80%)
  Kalvinisti 1 (0,06%)
  Luterani 1 (0,06%)
  - (-%)
  - (-%)

Privreda

[uredi | uredi izvor]
  • Industrija keramike: "Inker", Zaprešić
  • Hemijska industrija: "Montkemija", Šibice i "Karbon", Zaprešić
  • Željezna industrija: "Lanac", Zaprešić
  • Industrija namještaja: "Kenda d.o.o.", Zaprešić
  • Proizvodnja skretnica za željeznicu: "Hrvatske željeznice", Zaprešić
  • Proizvodnja tehničkog plina: "Meser plin", Šibice
  • Građevinska industrija: "Tvornica kamene građe Viadukt i Rofix", Pojatno
  • Kamenolom: "Viadukt", Ivanec
  • Iskopavanje šljunka: "Hidroelektra", jezero Zajarki

Poznate osobe

[uredi | uredi izvor]

Spomenici i znamenitosti

[uredi | uredi izvor]

Zaprešićka staza dvoraca: čak je šest sačuvanih dvoraca na širem zaprešićkom području. Nastajali tokom 18. i 19. vijeka pripadaju među najljepše primjerke u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Dva su najviše, nulte kategorije: barokni dvorac Oršić u Gornjoj Bistri (općina Bistra) i Januševec (općina Brdovec) - prema nekim autorima najljepši spomenik klasisističke arhitekture u Hrvatskoj. Prve je kategorije barokni dvorac Lužnica u Šibicama (grad Zaprešić), a druge su kategorije Laduč (općina Brdovec) i Novi dvori u Zaprešiću. Osim dvoraca poznate su i stare kurije, te crkvice, te stare zagorske kuće u okolini (tradicionalne kuće u općini Dubravica s fasadama obojenom u plavo). Na području općine Brdovec značajna su i nalazišta iz prahistorije i antike.

Novi dvori

[uredi | uredi izvor]
Novi dvori

Novi dvori jedinstveni su primjer očuvanosti cjelovitog privrednog vlastelinskog kompleksa. Na površini od 20,5 hektara nalazi se dvorac, kapela sv. Josipa, grob porodice Jelačić, perivoj, voćnjak, stambene i ekonomske zgrade, povrtnjak, obradivo zemljište i park-šuma. Okrugla "vršilnica" je jedini, najstariji takav objekt u Hrvatskoj, potječe iz 17. vijeka. Spomenik je nulte kategorije. Godina 1611. smatra se vremenom utemeljenja Novih Dvora (Curia Nova) od grofova Zrinskih, a kasnije su u vlasništvu Čikulina, Sermagea, Festetića i Erdodya da bi 23.06.1851. ban Josip Jelačić potpisao kupoprodajni ugovor i za 175.000 forinti kupio Nove Dvore od grofa Aleksandra Erdodyja i temeljito ih preuredio. Novi Dvori su od 1863. godine u vlasništvu banovog brata Đure Jelačića, a nakon smrti kćeri Đure Jelačića, grofice Anke Jelačić 1934. godine, Novi Dvori su ostali pod upravom Matice hrvatske. Tokom NDH od 1941.-1945. godine dvorac je bio rezidencija poglavnika Ante Pavelića. Od 1945. do 1956. godine u dvorcu je uspostavljena poljoprivredno-domaćinska škola, a poslije ekonomsko poljoprivredna škola i đački dom , ali je od 1970. godine prestala i ta aktivnost. Danas se u okruženju dvorca nalaze privredne zgrade, kuružnjak, vršilnica , muzej Matija Skurjeni, depadansa dvorca tzv. Richterova zgrada, kapelica sv. Josipa, staklenjak, porodični grob Jelačičevih ,a od 2004. godine i golf vježbalište i sjedište golf kluba "Ban Jelačić".

Dvorac Lužnica

[uredi | uredi izvor]
dvorac Lužnica

Prvobitno imanje pripadalo je porodici Čikulin, a u 18. vijeku polovina imanja pripada porodici Moscon, a druga polovina porodici Čikulin. Kasnije Mosconi otkupljuju dio od Čikulina i vlasnica postaje Maksimilijana Moscon udana Hyacinthy. Nakon njene smrti, imanje ostaje zagrebačkom Kaptolu. Kasnije imanje preuzima Pavao Rauch, koji je temeljito preuredio imanje i možda sagradio dvorac 1791. godine. Od 1925. godine dvorac je u posjedu sestara milosrdnica reda sv. Vinka Paulskog , a danas je u njemu i duhovni centar. Dvorac je jednospratan u obliku slova "U" , a na uglovima ima četiri cilindrične kule. U zapadnom krilu nalazi se dvorska kapela s baroknim oltarom. Dvorac je okružen parkom i jezerom.

Obrazovanje

[uredi | uredi izvor]
  • Dječji vrtić "Maslačak"
  • Dječji vrtić "Vrtuljak"
  • Osnovna škola "Antuna Augustinčića" škola je izgrađena 1954. godine i imala je naziv "Narodna osmogodišnja škola Zaprešić", a 1984. godine je otkriveno poprsje kipara A. Augustinčića (rad kipara Ivana Sabolića). Dogradnja i adaptacija škole završena je 1990. godine s ukupnom površinom 3.547 m2.
  • Osnovna škola "Ljudevita Gaja"
  • Osnovna škola "Kupljenovo-Luka"
  • Osnovna škola "Bistra"
  • Osnovna škoa "Ivan Perkovac" u Šenkovcu
  • Srednja škola "Ban Josip Jelačić"
  • Visoka škola za poslovanje i upravljanje s pravom javnosti "Baltazar Adam Krčelić"
  • Osnovna muzička škola- područna škola muzičke škole "Zlatko Baloković" iz Zagreba

Kultura

[uredi | uredi izvor]
  • Muzej "Matija Skurjeni" -u Novim dvorima u adaptiranoj zgradi spremišta plodina 1987. godine otvorena je Galerija Matije Skurjenija, a 2000. godine Ministarstvo kulture odobrilo je prerastanje Galerije u Muzej Matija Skurjeni.
  • Galerija "Razvid"
  • Javno otvoreno učilište Zaprešić
  • Udruženje likovnih stvaralaca
  • Ogranak Matice hrvatske Zaprešić
  • Umjetničko udruženje "Plemićka mladež"
  • Klub Zaprešićana "Zapreščan"
  • Zaprešićke mažoretkinje "Jelačićke"
  • KUD "Josip ban Jelačić"
  • KUD "Kupljenovo"
  • KUD "Hruševec Kupljenski"
  • Tamburaški zbor "Gaj"
  • Tamburaški sastav "Savski Valovi"
  • Puhački orkestar "Zaprešić"

Sport

[uredi | uredi izvor]

Nogomet:

  • Nogometni klub Inter
  • NK "Zaprešić"
  • NK "Croatia", Pojatno
  • Malonogometni klub "Ban Jelačić"

Košarka:

  • Košarkaški klub "Zaprešić"
  • KK Inker
  • KK Jabuka
  • KK Fortuna

Tenis i stolni tenis:

  • Tenis klub "Lamaki"
  • Tenis centar Zaprešić
  • Stolno-teniski klub "Inker"

Rukomet:

  • Muški rukometni klub Zaprešić
  • Ženski RK "Zaprešić"

Šah:

  • Šahovski klub "Stanoobjekt"

Kuglanje i boćanje:

  • Ženski kuglački klub "Graditelj"
  • KK Zaprešić
  • KK Inker
  • Boćarski klub "Šibice"
  • boćarski klub "Zaprešić"

Borilački sportovi

  • Taekwondo klub "Kuna"
  • Taekwondo klub Zaprešić

Motociklizam:

  • Motociklistički klub Zaprešić
  • "I Am Free Rider"

Letački sport:

  • Letačko društvo Zaprešić

Triatlon:

  • Triatlon klub "Sjever II"

Konjički sportovi:

  • Konjički klub "Trajbar Team"

Golf:

  • Golf klub "Ban Jelačić"

Streljaštvo:

  • Streljački klub "Dinamo" Jablanovec

Lov i ribolov:

  • Sportsko-ribolovno društvo "Šaran"
  • Lovačko društvo "Zaprešić"
  • LD "Kuna", Jablanovec

Galerija

[uredi | uredi izvor]
  • "Cvjetni grb"
    "Cvjetni grb"
  • muzej Skurjeni
    muzej Skurjeni
  • zanatski dom
    zanatski dom
  • narodno učilište
    narodno učilište
  • spomenik poginulima u Domovinskom ratu
    spomenik poginulima u Domovinskom ratu
  • detalj iz centra
    detalj iz centra
  • gradska knjižnica "Ante Kovačić"
    gradska knjižnica "Ante Kovačić"
  • akademija "Baltazar Adam Krčelić"
    akademija "Baltazar Adam Krčelić"
  • željeznička stanica
    željeznička stanica
Zaprešić, stadion NK "Inter"

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Literatura

[uredi | uredi izvor]
  • [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
  • Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9;

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Zaprešić


Nedovršeni članak Zaprešić koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Zaprešić&oldid=3435397"