Crvene alge
Crvene alge (Rhodophyta, od grčkih riječi ῥόδον = crven, i φυτόν = biljka) su velika skupina najčešće višestaničnih, morskih algi, uključujući i mnoge morske trave.
Crvene alge | |
---|---|
Raspon fosila | |
Mezoproterozoik - danas | |
Sistematika | |
Carstvo: | Plantae |
Podcarstvo: | Biliphyta |
Divizija: | Rhodophyta Wettstein, 1901. |
Baze podataka | |
Postoji između 5000 i 6000 živućih vrsta,[1] dok neki drugi izvori govore da postoji više od 10.000 vrsta u ovom koljenu algi.[2] Jedna su od najstarijih skupina eukariotskih algi.[3] Samo dvadesetak rodova nastanjuje i vode na kopnu. Većinom žive pričvršćene za kamenitu podlogu, ali i za školjke, te vrlo rijetko kao epifiti pričvršćene za druge alge. Vrlo su ostjetljive na promjene temperature. Dosta su sitnije od smeđih algi, pa se na područjima jakih valova ne mogu održati, stoga žive u mirnim dubokim vodama.
Najstariji fosilni nalazi ovih algi datiraju iz mezoproterozoika (prije otprilike milijardu godina).
Opis
urediCrvena alga (divizija Rhodophyta), je bilo koja od oko 6000 vrsta pretežno morskih algi, koje se često nalaze vezane uz druge obalne biljke. Njihov morfološki raspon uključuje nitaste, razgranate, peraste i pločaste talije. Taksonomija skupine je sporna, a organizacija divizije Rhodophyta možda neće točno odražavati filogenezu (evolucijski odnosi) svojih članova.[4]
Kod većine vrsta tanke protoplazmatske veze osiguravaju kontinuitet između stanica. Njihova uobičajena crvena ili plava boja rezultat je maskiranja klorofila fikobilinskim pigmentima (fikoeritrinom i fikocijaninom). Reproduktivna tijela crvenih algi nisu pokretna. Ženski spolni organ, nazvan karpogonij, sastoji se od jednojezgrenog područja koje funkcionira kao jaje i trihogina ili izbočine na koju se pričvršćuju muške spolne stanice. Nepokretne muške spolne stanice (spermacije) proizvode se pojedinačno u muškim spolnim organima, spermatangijima.[4]
Neke crvene alge važna su hrana (npr. Porphyra i Palmaria palmata). Mogu zadržati i svoju boju i želatinastu prirodu kada se kuhaju. Industrijski se irska mahovina (rod Chondrus) koristi kao zamjena za želatinu u pudinzima, pasti za zube, sladoledu i konzervama. Neke vrste Corallina i njezini saveznici važni su, zajedno sa životinjskim koraljima, u formiranju koraljnih grebena i otoka. Agar, tvar slična želatini pripremljena primarno od vrsta Gracilaria i Gelidium, važan je kao medij kulture za bakterije i gljivice.[4]
Karakteristike
urediCrvene alge su jako posebna skupina algi. Imaju eukariotsku stanicu bez biča i centriola. Njihova stanična stijenka ima unutarnji sloj sastavljen od celuloze, dok je vanjski sloj građen od pektina, te je sluzast. Imaju jednu jezgru, rijetke su one koje u starosti imaju više jezgara. Kao rezerva za hranu služi im ugljikohidrat floridejski škrob (između glikogena i škroba), koji se u obliku zrnaca nalazi na površini rodoplasta. Crvenu boju daju im fikobilini. Kloroplasti su građeni od paralelno naslaganih vrećica, tilakoida.
Razmnožavanje
urediCrvene alge se razmnožavaju nespolno, spolno ili izmjenom spolnog i nespolnog razmnožavanja (izmjenom generacija). Ciklus razmnožavanja može biti izazvan različitim čimbenicima, kao što je duljina dana.[3] Nemaju pokretnih stanica, spore i gamete su nepokretne, te se ove alge oslanjaju na vodene struje kao prijenosnik stanica u organe. Vegetativno razmnožavanje se ostvaruje diobom (kod jednostaničnih oblika), raskidanjem kolonije ili otkinutim dijelovima talusa. Također postoji razmnožavanje sporama, kod kojeg se stvaraju određene vrste spora (monospore, tetraspore i polispore) Spolni način razmnožavanja predstavljen je netipičnom oogamijom.
Koristi
urediMnoge od koraljnih algi, koje izlučuju kalcijev karbonat i igraju veliku ulogu u gradnji koraljnih otoka, pripadaju ovoj skupini. Iz staničnih stijenki nekih vrsta dobivaju se različiti polisaharidi za primjenu u ljekarstvu (npr. irska mahovina). Također, neke alge iz ove skupine su tradicionalni dio europske i azijske kuhinje, npr. dulse i nori, te se koriste za pripravljenje dodataka kao što su agar, karagenan i drugi prehrambeni aditivi. Sadrže veliku količinu vitamina i bjelančevina, te se jednostavno uzgajaju, pa su zbog toga privlačne za kultivaciju, koja je u Japanu počela prije više od 300 godina.
Klasifikacija
urediA) Subdivisio Cyanidiophytina H.S.Yoon, K.M.Müller, R.G.Sheath, F.D.Ott & D.Bhattacharya 6 vrsta
- Cyanidiophyceae Merola, 6
B) Subdivisio Eurhodophytina G.W.Saunders & Hommersand 7 256 vrsta
- Bangiophyceae Wettstein 186
- Florideophyceae Cronquist 7 070
C) Subdivisiophylum Proteorhodophytina Muñoz-Gómez, Mejía-Franco, Durnin, Colp, Grisdale, J.M.Archibald & Slamovits 140 vrsta
- Compsopogonophyceae G.W.Saunders & Hommersand 73
- Porphyridiophyceae M.Shameel 10
- Rhodellophyceae Cavalier-Smith 7
- Stylonematophyceae H.S.Yoon, K.M.Müller, R.G.Sheath, F.D.Ott & D.Bhattacharya 50
D) Classis Rhodophyta classis incertae sedis 72
- Rhodophyta ordo incertae sedis 72. Fosili u razredu Rhodophyceae Ruprecht 1851: †Aoujgaliaceae, †Archaeolithophyllaceae, †Archaeolithophyllales, †Calcifoliida, †Florideae, †Foliophycus, †Gigartinales, †Gymnocodiaceae, †Peyssonneliaceae, †Solenoporaceae; fosiliu redu Corallinales: Archaeolithothamnium, Archamphiroa, Craticulaceae, Graticula, Halysis, Hapalidiaceae, Nematothallopsis, Sporolithaceae, Subterraniphyllum.[5] 72 vrste
Porodice
uredi- Acrochaetiaceae Fritsch ex W.R.Taylor
- Acrosymphytaceae S.C.Lindstrom
- Acrothesauraceae G.W.Saunders & Kraft
- Acrotylaceae F.Schmitz
- Ahnfeltiaceae Maggs & Pueschel
- Areschougiaceae J.Agardh
- Atractophoraceae Maggs, L.Le Gall & G.W.Saunders
- Balbianiaceae R.G.Sheath & K.M.Müller
- Balliaceae H.-G.Choi, G.T.Kraft, & G.W.Saunders
- Bangiaceae Duby
- Batrachospermaceae C.Agardh
- Blinksiaceae Hollenberg & I.A.Abbott
- Boldiaceae Herndon
- Bonnemaisoniaceae F.Schmitz
- Callithamniaceae Kützing
- Calosiphoniaceae Kylin
- Catenellopsidaceae P.A.Robbins
- Caulacanthaceae Kützing
- Cavernulicolaceae H.S.Yoon, S.I.Park, C.H.Cho & R.A.Andersen
- Ceramiaceae Dumortier
- Champiaceae Kützing
- Chondriellaceae Levring
- Chondrymeniaceae Rodriguez-Prieto, G.Sartoni, S.-M.Lin & Hommersand
- Cyanidioschyzonaceae F.D.Ott
- Colaconemataceae J.T.Harper & G.W.Saunders
- Compsopogonaceae F.Schmitz
- Corallinaceae J.V.Lamouroux
- Corallinales familia incertae sedis
- Corallinophycidae familia incertae sedis
- Corynocystaceae Kraft
- Corynodactylaceae G.W.Saunders, Wadland, Salomaki & C.E.Lane
- Crossocarpaceae Perestenko
- Cruoriaceae Kylin
- Cubiculosporaceae Kraft
- Cyanidiaceae Geitler
- Cystocloniaceae Kützing
- Delesseriaceae Bory
- Dicranemataceae Kylin
- Dixoniellaceae Yokoyama et al. ex J.L.Scott et al.
- Dumontiaceae Bory
- Endocladiaceae Kylin
- Entwisleiaceae F.J.Scott, G.W.Saunders & Kraft
- Erythropeltales incertae sedis
- Erythrotrichiaceae G.M.Smith
- Etheliaceae K.R.Dixon, C.W.Schneider & G.W.Saunders
- Faucheaceae Strachan, G.W.Saunders & Kraft
- Florideophyceae incertae sedis
- Fryeellaceae L.Le Gall, Dalen & G.W.Saunders
- Furcellariaceae Greville
- Gainiaceae R.L.Moe
- Galaxauraceae P.G.Parkinson
- Galdieriaceae Merola
- Gelidiaceae Kützing
- Gelidiellaceae K.-C.Fan
- Gigartinaceae Bory
- Glaucosphaeraceae Skuja
- Gloiosiphoniaceae F.Schmitz
- Gracilariaceae Nägeli
- Granufilaceae Z.X.Shi, S.L.Xie & D.Hua
- Haemeschariaceae Wilce & Maggs
- Halymeniaceae Bory
- Hapalidiaceae J.E.Gray
- Hildenbrandiaceae Rabenhorst
- Hydrolithaceae R.A.Townsend & Huisman
- Hymenocladiaceae Le Gall, Dalen & G.W.Saunders
- Inkyuleeaceae H.-G.Choi, Kraft, H.-S.Kim, Guiry & G.W.Saunders
- Kallymeniaceae Kylin
- Lemaneaceae C.Agardh
- Liagoraceae Kützing
- Liagoropsidaceae S.-M.Lin, Rodríguez-Prieto & Huisman
- Lithophyllaceae Athanasiadis
- Lithothamniaceae H.J.Haas
- Lomentariaceae Willkomm
- Mastophoraceae R.A.Townsend & Huisman
- Meiodiscaceae S.L.Clayden & G.W.Saunders
- Mesophyllumaceae C.W.Schneider & M.J.Wynne
- Mychodeaceae Kylin
- Mychodeophyllaceae Kraft
- Naccariaceae Kylin
- Nemaliaceae De Toni & Levi
- Nemastomataceae Ardissone
- Nizymeniaceae Womersley
- Orthogonacladiaceae G.H.Boo, Le Gall, K.A.Miller & S.M.Boo
- Ottiaceae Entwisle, J.R.Evans, M.L.Vis & G.W.Saunders
- Palmariaceae Guiry
- Peyssonneliaceae Denizot
- Phacelocarpaceae Searles
- Phragmonemataceae Skuja
- Phyllophoraceae Willkomm
- Picomonadophyceae Seenivasan, Sausen, Medlin & Melkonian
- Pihiellaceae J.M.Huisman, A.R.Sherwood and I.A.Abbott
- Plocamiaceae Kützing
- Polyidaceae Kylin
- Porolithaceae R.A.Townsend & Huisman
- Porphyridiaceae Kylin
- Pseudoanemoniaceae V.J.Chapman
- Pterocladiaceae G.P.Felicini & Perrone
- Pterocladiophilaceae K.-C.Fan & Papenfuss
- Ptilocladiopsidaceae Rodriguez-Prieto, Freshwater & Hommersand
- Rhizophyllidaceae Ardissone
- Rhodachlyaceae G.W.Saunders, S.L.Clayden, J.L.Scott, K.A.West, U.Karsten & J.A.West
- Rhodellaceae H.S.Yoon, K.M.Müller, R.G.Sheath, F.D.Ott & D.Bhattacharya
- Rhodelphidophyceae Tikhonenkov, Gawryluk, Mylnikov & P.J.Keeling
- Rhodochaetaceae F.Schmitz
- Rhodogorgonaceae S.Fredericq, J.N.Norris & C.Pueschel
- Rhodomelaceae Horaninow
- Rhodophysemataceae G.W.Saunders & J.L.McLachlan
- Rhodophyta familia incertae sedis
- Rhodothamniellaceae G.W.Saunders
- Rhodymeniaceae Harvey
- Rhodymeniales incertae sedis
- Rissoellaceae Kylin
- Rufusiaceae Zuccarello & J.A.West
- Sarcodiaceae Kylin
- Schimmelmanniaceae G.W.Saunders & Kraft
- Schizymeniaceae Masuda & Guiry
- Schmitziellaceae Guiry, Garbary & G.W.Saunders
- Scinaiaceae Huisman, J.T.Harper & G.W.Saunders
- Sebdeniaceae Kylin
- Skujapeltaceae W.T.Hall & G.Claus
- Solieriaceae J.Agardh
- Sphaerococcaceae Dumortier
- Spongitaceae Kützing
- Sporolithaceae Verheij
- Stylonemataceae K.M.Drew
- Thoreaceae Hassall
- Tichocarpaceae Kylin
- Tsengiaceae G.W.Saunders & Kraft
- Wrangeliaceae J.Agardh
- Yamadaellaceae S.-M.Lin, Rodríguez-Prieto & J.M.Huisman
Izvori
urediLiteratura
uredi- ↑ Thomas, D. 2002 Seaweeds. in the Life Series. The Natural History Museum, London. ISBN 0-565-09175-1
- ↑ W. J. Woelkerling. 1990. An introduction. K. M. Cole & R. G. Sheath (ur.). Biology of the Red Algae. Cambridge University Press, Cambridge. str. 1–6. ISBN 0-521-34301-1
- ↑ a b Lee, R.E. 2008. Phycology, 4th edition. Cambridge University Press. ISBN 978-0521638838
- ↑ a b c Britannica, pristupljeno 16. listopada 2023.
- ↑ Fossilworks Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. rujna 2018. (Wayback Machine) pristupljeno 19. rujna 2018