Bremenski Roland – Wikipedija

Gradska vijećnica i Bremenski Roland na Marketplazu u Bremenu
Svjetska baština – UNESCO

Država	Njemačka
Godina uvrštenja	2005. (29. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	iii, iv, vi
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:1087
Koordinate	53°04′33″N 08°48′27″E / 53.07583°N 8.80750°E / 53.07583; 8.80750
Bremen class=notpageimage\| Lokacija Bremena u Njemačkoj

Bremenski Roland je najpoznatiji od četiri skulpture Rolanda, zaštitnika grada Bremena. Postavljen je 1404. god. na tržišnom trgu (Rathausplatz), ispred Gradske vijećnice i nasuprot bremenske katedrale. Vitez Karla Velikog, Roland nosi "mač pravde" Durendart i štit ukrašen dvoglavim carskim orlom. Kipovi Rolanda pojavljuju se u mnogim gradovima bivšeg Svetog Rimskog Carstva, kao simboli slobodnih gradova (Stadtrechte). Lik od vapnenca dao je izraditi bremenski izborni princ-nadbiskup Albert II. nakon što je izvorni drveni izgorio u požaru 1366. god. Skulptura je okrenuta prema crkvi u simboličnom prikazu otpora grada protiv teritorijalne pretenzije kneza-nadbiskupa.

Kao simbol građanskih sloboda, ovaj prikaz se iz Bremena proširio na druge gradove (tako i u Dubrovnik) i postao simbol nove Europe. U srpnju 2004. god., uz gradsku vijećnicu, kip je upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Kip je visok 5,47 metara, a stoji na 60 cm visokom podestu. S potpornim stupom, okrunjen baldahinom, doseže visinu od 10,21 m.

Prema legendi, Bremen će ostati slobodan i nezavisan sve dok Roland bdije nad gradom. Iz tog razloga, prema nekim navodima, drugi Rolandov kip se čuva skriven u podzemnim trezorima gradske vijećnice. Tako da može vrlo brzo biti instaliran kao zamjena, u slučaju pada originalnog kipa.

Postoji još jedan kip sličan ovomu u gradu na jugu Brazila, Rolandiji. Ovaj grad je bio raj za stotine njemačkih izbjeglica koji su bježali od gladi i Drugog svjetskog rata.

Poveznice

[uredi | uredi kôd]

Orlandov stup u Dubrovniku

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Bremenski Roland na UNESCOvim službenim stranicama

Ostali projekti

[uredi | uredi kôd]

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Skulptura Bremenskog Rolanda

v • u Svjetska baština u Njemačkoj

	Kulturna baština (48)	Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Granice Rimskog Carstva - Donji germanski limes (2021.) ⁹⁾ • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio) (2021.) ¹⁰⁾ • ~~Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.)~~ ¹⁾ • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau ²⁾ (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu⁷⁾ (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) ³⁾ (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Mathildenhöhe, umjetnička kolonija u Darmstadtu (2021.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa⁴⁾ (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • ShUM gradovi: Speyer, Worms i Mainz (2021.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Baden-Baden, Bad Ems i Bad Kissingen) (2021.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)

	Prirodna baština (3)	Bukove prašume u Karpatima i drevne bukove šume u Njemačkoj ⁵⁾ (2007.) • Drevni kop Messel (1995.) • Vadensko more ⁶⁾ (2009.)

	Nematerijalna svjetska baština (3)	Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo⁸⁾ (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

¹⁾ Izbrisano s popisa 2009. ²⁾ Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke ³⁾ Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke ⁴⁾ Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja ⁵⁾ Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1] ⁶⁾ Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske ⁷⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] ⁸⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3] ⁹⁾ Zajednička svjetska baština Nizozemske i Njemačke ¹⁰⁾ Zajednička svjetska baština Austrije, Njemačke i Slovačke